Kapitalno djelo hrvatske arheologije

U organizaciji Matice Zadrana, u Kneževoj palači održana je promocija kapitalnog djela hrvatske arheologije. Poznati znanstvenik i arheolog dr. sc. Smiljan Gluščević svoja je istraživanja antičkih nekropola u Zadru predstavio u knjizi „Antičke nekropole Zadra od ranog 1. do kasnog 5. st. po Kristu – istraživanja tijekom 20. st.“

Ovo impresivno djelo na preko 800 stranica obrađuje povijest grada mrtvih, antičke nekropole koja se nalazila na prostorima današnjeg trgovačkog centra na Relji. Prilikom gradnje centra početkom 90-ih godina 20. st otkriven je veliki broj grobova, istraživanje je vodio zadarski Arheološki muzej na čelu s prof. Gluščevićem kao voditeljem istraživanja. 30-ak godina kasnije, sve je objedinjeno u knjigu.

• Ovo je važan dio mog cjelokupnog rada, ali s ovim ne mislim stati. Ima još dosta stvari na kopnu, ali i u podmorju koje bih želio realizirati kao publikaciju – napominje dr. sc. Smiljan Gluščević.

Arheolozi su prilikom istraživanja otkrili puno važnih podataka o cjelokupnom životu ljudi koji  su nekada davno živjeli na ovim prostorima.

• Arheologiji je zanimljiva činjenica da je nekropola negirala prigradske ville suburbane koje su se nalazile izvan gradskih zidina, za razliku od nekih drugih gradova poput Salone. Karakteristika grobova na nekropoli velika je količina pronađenog stakla, i to je jedan od glavnih razloga zašto je u Zadru otvoren Muzej antičkog stakla. Svaka nekropola ima svoje specifičnosti, ovo je jedina antička nekropola na kojoj je napravljena i antropološka analiza. Time smo dobili informacije o prosječnoj životnoj dobi kao i visini ljudi koji su živjeli u to vrijeme. U prosjeku gotovo da nije bilo osobe starije od 40 godina, tek je nekolicina starijih od 50. Visinom su bili u prosjeku puno niži no ljudi danas, kod muškaraca je to bilo 170 cm, kod žena do 160 cm – pojašnjava Gluščević.

O ovom opsežnom djelu govorili su akademik Nenad Cambi te profesor sa Katedre za arheologiju zadarskog Sveučilišta Igor Borčić. Uz nekropole, prof. Gluščević u svom je radnom vijeku puno vremena proveo i u istraživanju podmorja kao jedan od pionira hrvatske podvodne arheologije.

• U drugom sam nasljednom redu za pionira podmorske arheologije, prvi je dakako akademik Nenad Cambi. Puno sam radio na istraživanju antičke luke u Zatonu, želja mi je napraviti monografiju o toj antičkoj luci u Ninu – dodaje Gluščević.

„Antičke nekropole Zadra od ranog 1. do kasnog 5. st. po Kristu – istraživanja tijekom 20. st.“ najcjelovitija je knjiga o istraživanju gradskih nekropola s velikim brojem obrađenih grobova, u svojoj sveukupnosti nema joj premca u hrvatskoj arheološkoj literaturi.

Nakladnik ovog djela je Književni krug Split, dok je Matica Zadrana dala podršku u financijskom i organizacijsko –  tehničkom obliku.