Tko su bila Sveta tri kralja i koliko su njihova imena danas popularna?

Baltazar, Melkior i Gašpar ili još poznatije – Sveta tri kralja, prema evanđelju po Mateju, došla su se pokloniti Isusu nakon rođenja. Isusu su došli s istoka u Jeruzalem prateći betlehemsku zvijezdu. No, u Jeruzalemu ih je dočekao kralj Herod koji ih je želio prevariti, s ciljem da mu kažu, gdje se Isus rodio, tako da ga može ubiti. Sveta tri kralja pronašla su Isusa te ga darivali – tamjanom (kao Boga), zlatom (kao kralja) i smirnom (kao čovjeka). Nakon toga im je Bog zapovjedio da se ne vraćaju Herodu i vrate se drugim putem u svoju zemlju.

Prema tradiciji, nakon smrti triju kraljeva, njihove relikvije pronašla je sveta Jelena Križarica, a potom su odnesene u Carigrad. Iz Carigrada su put pronašle u Milano te naposljetku u Köln u njemačku katedralu, gdje su i danas. Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije.

U kršćanskoj tradiciji dvojica teologa iz trećega stoljeća Origen i Tertulijan pridonijeli su stvaranju današnje slike o ‘tri kralja’. Origenu se pripisuje da je tri dara simbolično protumačio: zlato upućuje na Isusovo kraljevsko dostojanstvo, tamjan na njegovo božanstvo, a smirna na njegovu smrt.

Tertulijan je mudrace pretvorio u kraljeve pozivajući se na Izajijine svetopisamske tekstove i Psalme. U srednjem vijeku jedan je talijanski umjetnik izrađivao mozaik triju kraljeva i iznad svake figure stavio imena: Gašpar, Melkior i Baltazar. Po tom slikaru Gašpar znači čovjek iz područja Kaspijskog mora, Melkior znači kralj svjetla, a Baltazar znači ‘gospodar čuva kralja’.

Nije poznato tko je zatim tri kralja vidio kao predstavnike triju kontinenata: Azije, Afrike i Europe. Zato se na slikama jedan od trojice kraljeva prikazuje kao crnac, što se obično interpretira porukom da se sve zemlje te čitavi svijet trebaju pokloniti Isusu kao Kristu.

Baltazaru, Melkioru i Gašparu ipak nismo poklonili uspomenu na njihova imena. Prema objavljenim podacima najpopularnijih imena u posljednjih sto godina njihova se imena uopće ne spominju. Primjerice, od 1920-ih pa sve do 1959. uvijek su ista tri imena vodila u popularnosti i to uvijek istim slijedom: Ivan, Josip i Stjepan. Vidimo da se radi o kršćanskim imenima, ali onim i danas popularnim i možda “jednostavnijim” nego što su to Gašpar, Melkior i Baltazar. Ukupni poredak od 1920-ih do 2010. po popularnosti su Ivan, Josip, Marko, Stjepan, Tomislav, Željko, Ivica, Ante, Mario i Nikola.

Tradicionalna imena nisu nas zaobišla ni u posljednjih desetak godina pa su se tako u tom deset najčešćih imena 2020. godine našli Luka, David, Jakov, Ivan, Petar, Roko, Matej, Noa, Filip i Mateo.

Navedena imena dokazuju da u Hrvatskoj roditelji ipak “idu na sigurno”, no tko zna, možda će u spomen na Sveta tri kralja čiji dan danas obilježavamo, netko skupiti hrabrosti i svoje dijete nazvati Gašpar, Melkior ili Baltazar.