Zvona s crkvi diljem Bilogore danas ‘odlaze u Rim’, a sutra se umjesto vode pije – vino!

Piše: Tomislav Matić, viši kustos u Gradskom muzeju Bjelovar

Dani u Velikom tjednu su vrijeme kršćanske ozbiljnosti, sabranosti i promišljanja o svetosti vremena i događanja u njemu. Uređuju se dvorišta, kreče se kuće vapnom, kako bi se što čišće i svečanije dočekao najveći kršćanski blagdan Uskrs.

Vjerovalo se u narodu Bilogore da ako na Veliki tjedan puše vjetar bit će vjetrovito ljeto i pišljivo voće.

Od Velikog četvrtka do Velike subote gotovo svuda je bio običaj da se ne dira u zemlju. U nekim našim krajevima su ljudi čak bosi hodali kako cipelama ne bi ranili zemlju.

Ujutro na Veliki četvrtak, održava se misa, posvećuje se ulje koje se koristi za Svetu potvrdu ili Krizmu i bolesničko pomazanje. Uvečer na Veliki četvrtak obilježava se sjećanje na Posljednju večeru. Tom misom počinje Vazmeno trodnevlje. Na otajstven se način slavi i obnavlja ustanovljenje Euharistije i svećeničkog reda. Zavezuju se zvona, te se tri dana koriste škrebetaljke – čegrtaljke, prema riječima i vjerovanju naših starih Zvona su otišla u Rim. Na ovaj dan dobro je posaditi tikve jer će izrasti velike. Neka od vjerovanja ovog dana su da onaj tko taj dan jede svježe povrće i salatu imat će cijele godine dovoljno novca i blagostanja. Nesoljeni maslac napravljen na ovaj dan liječi sve rane. Ukoliko čovjek taj dan jede jabuke cijele će godine biti zdrav. Jaja kokoši snesena na veliki četvrtak treba zakopati, a ona će štititi kuću, dvorište i polja. Ako se postilo i na Veliki četvrtak neće biti zubobolje. Posteljina i odjeća koja se zračila taj dan bit će pošteđena moljaca i buha. U našim krajevima ljudi su tresli voće jer se vjerovalo da će bolje roditi.

Na Veliki petak nema svete Mise. Obilježava se sjećanje na Isusovu muku i smrt na križu. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da bi se simbolizirala Isusova muka i smrt, a vjernici se okupljaju na Križni put i razmišljaju o Isusovim patnjama. Na Veliki petak obavezan je kod katolika post i nemrs.

Vjerovalo se da tko toga dana jede meso imat će bradavice po cijelom tijelu i cijelo će ga ljeto pretjerano bosti komarci. Ako bi koji čovjek na taj dan pio vode, vjerovalo se da će cijele godine žeđati. Vjerovalo se da taj dan valja piti što više vina, posebno crnog jer ono simbolizira Isusovu krv, a koliko se vina popije taj dan toliko će doći krvi u organizam.

No u nekim našim krajevima ljudi nisu pili vino jer je ono simboliziralo Isusovu krv, već su pili rakiju. Na ovaj dan ne smije se ubiti nikakva životinja, čak ni muha, jer se vjerovalo da će ta ubijena životinja mučiti čovjeka čitave godine. Za ljude rođene na veliki petak vjerovalo se da će umrijeti nasilnom smrću. Onaj koji pojede na tašte ujutro jabuku neće imati bolova u želucu cijele godine. Kruh koji bi bio pečen na taj dan i potom jeden ljude bi činio blaženim. Ljudi koji umru na veliki petak postići će, prema vjerovanju, blaženstvo. Krtice ćete potjerati ako im na veliki petak razorite krtičnjake. U nekim krajevima Bilogore toga dana bi voćke udarili tri puta tupom stranom sjekire kako bi bolje rodile.

Po zemlji se ne dira. Isus je u grobu. Čuva se Kristov grob – stražari se, a kod nas su stražu držali vatrogasci koji su bili članovi dobrovoljnih vatrogasnih društva svojih sela.

U SLJEDEĆEM NASTAVKU PROČITAJTE KAKO SE NA BILOGORI OBILJEŽAVALA VELIKA SUBOTA.