Najstarija kulturna ustanova u gradu: ‘Od časničkog kasina do novog tisućljeća’

Narodna knjižnica ‘Petar Preradović’ ove godine obilježava tri značajne obljetnice. 190 godina postojanja knjižničarstva u Bjelovaru, 70 godina rada Dječjeg odjela i 50 godina Bibiobusne službe.

Tim povodom sinoć je u knjižnici predstavljena monografija o bjelovarskoj knjižnici ‘Od časničkog kasina do novog tisućljeća’.

Na predstavljanju monografije sudjelovale su autorice Zorka Renić i Tatjana Kreštan, te urednica Ivana Hebrang Grgić.

Knjiga je objavljena 2012. godine u izdanju Hrvatskoga knjižničarskog društva kao prva knjiga u nizu Hrvatsko knjižničarstvo. Recenzenti knjige su Aleksandar Stipčević, Ilija Pejić i Marinko Iličić.
Program je moderirala Ivana Blažeković.

Iz uvodnih riječi ravnateljice Vjeruške Štivić izdvajamo

-Sigurno su se neki od vas, a moguće i svi, pitali što znači (ne)promocija. Naime, promocije su uobičajeno za nove knjige, a naša monografija je stara već 10 godina, ali radi spleta okolnosti do današnjeg dana nije imala svoju promociju, pa ustvari ispravljamo nepravdu jer radi se o iznimnoj knjizi, pogotovo za našu struku, knjižnicu i naš grad. A povod organizaciji (ne)promocije su obljetnice koje Knjižnica ove godine obilježava – kazala je ravnateljica Štivić.

Inače, monografija Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar: od časničkog kasina do novog tisućljeća, prvi je primjer prve sustavne monografije o najstarijoj kulturnoj ustanovi u gradu Bjelovaru.

Autorice prate razvoj knjižnice od osnivanja časničkog kasina, pa sve do prvog desetljeća 21. stoljeća. U monografiji se nalazi sva istražena tiskana i arhivska dokumentacija koja govori o kulturnoj ali i političkoj povijesti grada. Svakako još treba istaknuti važnost za proučavanje uloge koju su narodne knjižnice i čitaonice odigrale u javnom životu Hrvatske, posebice tijekom 19. stoljeća. I, naravno nikako ne smije zaboraviti ljude, vizionare koji su svojim nesebičnim zalaganjem i radom doprinijeli vidljivosti i važnosti ove kulturne ustanove. Slobodno možemo reći da se radi o svojevrsnom udžbeniku za sve koji rade u knjižnici ali i za sve ostale koji žele saznati i naučiti više ne samo o radu same knjižnice već i o samom kulturno-političkom životu grada Bjelovara.

Autorice i urednica su se prisjetile i podijelile s publikom zanimljivosti, te prilike i neprilike na koje su nailazile tijekom pronalaženja informacija i pisanja same knjige. Na momente je bilo vrlo emotivno i sve tri su se složile da je ustvari i dobrodošao ovaj odmak od 10 godina jer sad iz neke druge perspektive mogu sagledati knjigu i njezinu vrijednost. To potvrđuje i činjenica da je ova monografija i danas aktualna i polazište budućim istraživanjima i produbljivanjima nekih segmenata iz knjige kao što je i sama autorica Renić navela za primjer Dječji odjel koji kontinuirano djeluje 70 godina, pa zaslužuje samostalnu monografiju.

Program su uveličale učenice Anita Andrejević i Paula Šćirek, učenice 2.a i 2. b Medicinske škole Bjelovar koje su čitale ulomke iz poglavlja Sjećanja od Gorana Tribusona i Nene Šešić (mentorica Dubravka Rožman Grganić, prof.), te Ines Petreković, učenica 5. razreda Glazbene škole Vatroslav Lisinski Bjelovar (mentor Vedran Milić, prof.) koja je izvela Beethowenovu skladbu Za Eliz.