Bjelovar ima Terme, a što su kapitalni projekti u drugim gradovima BBŽ?

– Izuzetno sam ponosan što smo se okrenuli iskorištavanju prirodnih resursa i što je realizacija Termi Bjelovar, kompleksa sa zatvorenim bazenima, na izvornoj toploj vodi u Velikom Korenovu, vrijedan oko 250 milijuna kuna, doslovce tu pred nama – rekao je na svečanoj sjednici povodom dana Grada i bjelovarskih branitelja, gradonačelnik Dario Hrebak.

Kapitalni je to projekt u Gradu Bjelovaru koji se već dugo “kuha”. Nacionalni plan za oporavak i otpornost osigurat će više od 50% iznosa, odnosno 130 milijuna kuna. Plan je da toplice promjene vizuru Grada, a i zasigurno će biti važna karika u podizanju standarda i financijske moći građana, ali i razvoju turizma. Hrebak je još ranije napomenuo kako su treme zalog i da će svaki bjelovarski osnovnoškolac znati plivati, jer će škola plivanja biti besplatna i obavezna za sve školarce. No, nacionalno gledano, toplice bi mogle postati i novi centar za vodene sportove u Hrvatskoj. Olimpijski bazen u sastavu projekta, tek je jedan od tri u Hrvatskoj koji bi mogao zadovoljiti standarde međunarodnih natjecanja. Prilika je to za razvoj kontinentalnog turizma.

ČAZMA: Čazma Natura

Sličnim su se idejama vodili i u Čazmi gdje je krajem lipnja ove godine konačno održana završna konferencija projekta Čazma Natura. Najvrjedniji je to i najveći projekt u povijesti Grada Čazma u sklopu kojeg je izgrađeno i prvo javno biološko kupalište, ne samo u Čazmi, već i u Hrvatskoj. Projekt vrijedan 26 milijuna kuna, na početku je prilično imaginarno djelovao svima, ali kad se krenulo u realizaciju postalo je jasno što sve u Čazmi imaju i što sve mogu otkriti drugima.

– Čazma Natura obuhvaća 11 točki koje su razmještene po čazmanskom području, a srce projekta je prvo biološko kupalište u Hrvatskoj. Ideja za ovo kupalište došla je od prijatelja u Sloveniji, tako da njima zahvaljujem na ideji – rekao je prilikom otvaranja kupališta gradonačelnik Pirak.

– S prvom sezonom izuzetno smo zadovoljni te smo nadmašili postavljene ciljeve. Tijekom sezone koja je trajala od 05. srpnja do 10. rujna ove godine, biološko kupalište posjetilo je više od 12 tisuća posjetitelja. Posebno smo ponosni što smo uspjeli odraditi Školu plivanja na Biološkom bazenu gdje je obuku neplivača prošlo više od 90 mališana. Prema povratnim informacijama posjetitelja možemo zaključiti da su ljudi zaista zadovoljni i da će se zasigurno vratiti što nam je najveći uspjeh – pojasnila je Upraviteljica biološkog kupališta, Dajana Petrina

GAREŠNICA: Zeleni vrtovi Poilovlja

U Garešnici su pak odlučili maksimalno iskoristiti činjenicu da okruženje grada čini 160 hektara vodenih površina na kojem obitavaju 62 zaštićene vrste ptica, europski dabar, vidra, vodozemci ali i šest zaštićenih vrsta riba. Sve su to uspjeli objediniti kroz 21,6 milijuna kuna vrijedan projekt Zeleni vrtovi Poilovlja, koji se sufinancirao iz EU Fondova za regionalni razvoj, uz partnere Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode BBŽ-a o Turističke zajednice Sjeverna Moslavina.

– Cilj projekta je povećati privlačnost Poilovlja oko Grada Garešnice, odnosno rijeke Ilove i ribnjaka koje Ilova puni vodom i koji pripadaju ekološkoj mreži Natura 2000, uspostaviti sustav upravljanja posjetiteljima i povećati obrazovne kapacitete s ciljem jačanja javne svijesti o važnosti očuvanja bioraznolikosti – govori direktorica TZ Sjeverna Moslavina Daniela Belak.

Uredili su centar za posjetitelje, u kojem se nalazi i veliki akvarij. Tamo se mogu vidjeti neke od zaštićenih slatkovodnih riba s područja Poilovlja. Uređeni su edukativno-informacijski punktovi, Kaniška Iva i Pepeljni vrtovi, s dječjim igralištem i infrastrukturom, ali i poučna tematska staza Poilovlje koja je duga 12 kilometara, a služi pješacima, biciklistima, ali i jahačima.

Ovih dana trebalo bi se i službeno saznati tko će biti ravnatelj Ustanove zeleni vrtovi Poilovlja pa bi time projekt i službeno bio gotov. No, svi objekti, već su u korištenju, pa Turistička Zajednica Sjeverna Moslavina, najmlađe posjetitelje Bjelovarsko-bilogorske županije provodi kroz ljepote Poilovlja.

Daruvar: Veteranski centar

91,4 milijuna kuna vrijedna je najveća kapitalna investicija u Daruvaru u posljednjih 40 godina. Glavni investitor Ministarstvo je hrvatskih branitelja. Cilj projekta je, osim otvaranja 50-ak novih radnih mjesta, i briga o 150 korisnika, hrvatskih branitelja. Višestruka je to korist za Daruvar, koji će ovim projektom podići gospodarski i turistički potencijal samog grada, ali i jasno, skrb o hrvatskim braniteljima.

Do kraja ove godine, ako je suditi prema izjavama iz grada, Veteranski centar trebao bi zasjati punim sjajem. Nedavno su zajednički pregled odradili predstavnici Grada i glavni investitor, Ministarstvo Hrvatskih branitelja pa zaključili kako su radovi već na samom kraju.

– Sad se već uređuje i sam okoliš centra, radi se na novom vodovodu, još je malo cesta raskopana, a uređuje se i parking. Vjerujem da do kraja godine će to sve biti sređeno i spremno za rad – rekao je tom prilikom gradonačelnik Damir Lneniček.

Centar je uređen, no radova oko njega još ima, tako treba urediti pristupne ceste i staze, kao i prijelaz preko pruge.

– Veteranski centar i njegov konačni izgled, svima u gradu je na ponos – zaključio je.

GRUBIŠNO POLJE: Skladište podzemnog plina

U Grubišnom Polju, odlučili su fokus staviti na energetski razvoj. Najvrjedniji je to kapitalni projekt u nekom od gradova županije. U gradu će tako 500 milijuna kuna uložiti u podzemno skladište plina. Naime, kapacitet plinskog ležišta u Grubišnom Polju nalazi se na dubini od oko 800 metara, a iznosi 200 milijuna prostornih metara. Jednom kada bude gotovo, bit će spojeno na transportni sustav Virovitica-Kutina. Maksimalna dnevna eksploatacija plina bit će oko 240 tisuća prostornih metara, odnosno godišnja 40 milijuna.

Prva faza koja obuhvaća izgradnju plinske stanice i spajanje dviju bušotina je u tijeku, a završetak radova predviđen je za prvu polovinu iduće godine dok bi se u drugoj trebalo krenuti s probnim eksploatacijama plina.

Istaknuvši da je riječ o najvećoj investiciji u povijesti grada gradonačelnik Zlatko Mađeruh je kazao da će podzemno skladište plina bitno pridonijeti prihodovnoj strani proračuna Grubišnog Polja.

–Ovo je ekološki siguran projekt, koji će koristiti uslužne djelatnosti grada i na taj način utjecati na prihodovnu stranu našeg proračuna i otvoriti nove mogućnosti za druge veće projekte u Grubišnom Polju. Ujedno će zaposliti najmanje 15 novih radnika– kazao je gradonačelnik, a stoji na stranicama Grada Grubišnog Polja.