Dojenje doprinosi zdravlju djeteta i majke, a danas o toj temi mladi znaju sve više

Projekt Zdrava prehrana od djetetovog rođenja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji provodi se posljednjih 25 godina, a cilj mu je podučiti ljude važnosti dojenja. Provodi ga Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo čija je predsjednica, a ujedno i pedijatrica Marija Čatipović pokrenula cijelu priču oko promocije dojenja te nam otkrila više o samom projektu.

– To je projekt ministarstva znanosti i obrazovanja. Jako nam je drago što je to Ministarstvo prepoznalo kao temu zdravu prehranu od djetetova rođenja što je uglavnom bilo usmjereno prema dojenju i nama je kao Udruzi jako drago da su oni prepoznali da je to nešto vrijedno što bi oni mogli financirati i što bi mi mogli širiti kao ideju koja je započela još 2016. godine gdje sam ja ispred Udruge za zdravo i sretno djetinjstvo kao volonter sama obilazila škole u Bjelovaru – prisjetila se.

Poznato je da je svaki početak težak, no Čatipović nije odustala te je u projekt uključila i studente volontere sa studija sestrinstva Veleučilišta Bjelovar te tri profesorice – dekanicu Veleučilišta Zrinku Puharić, Goranku Rafaj i Kseniju Eljuga. Pokazalo se to kao dobar potez pa su projekt proširili.

– Malo smo se pomakli iz Bjelovara, pa smo bili i u Grubišnom Polju, u Čazmi i u Garešnici. To je ukupno 188 učenika, u Garešnici 70, u Čazmi 68 i u Grubišnom Polju 50 – ističe. Prije i nakon edukacija u srednjim školama učenici su ispunili upitnik, a Čatipović ističe što su oni pokazali.

– Sada radimo na obradi tih podataka koji su ispali vrlo lijepi i upitnici pokazuju da su se stavovi jako poboljšali kao i namjere što se tiče dojenja, a znanje je malo bolje, ali skoro isto. To je bitno reći jer bi vjerojatno više od 90 posto ljudi reklo da je majčino mlijeko bolje, ali ne bi svi dojili – napominje.

Drugim riječima, ističe, znanje nije garancija da ćemo nešto dobro napraviti već je potrebno utjecati na stavove i namjere, što se ovom edukacijom pokazalo vrlo uspješno. Brojčani rezultati još nisu do kraja dovršeni, ali kad budu, Udruga će ih poslati Ministarstvu. Zahvalila je Čatipović ravnateljima i učenicima na suradnji u ovom važnom projektu, ali i studentima volonterima koji su joj pomogli da temu dojenja približi srednjoškolcima. Otkrila je i je li bilo teško okupiti volontere.

– Nije bilo teško, oni su se javljali i sami i to je vrlo pohvalno, oni su to željeli. Ja mislim da bi njih bilo još i više da nemaju toliko studentskih obaveza. Ali što se tiče njihove želje i potencijala, mi bismo mogli svašta raditi. Ovo se njima jako sviđa i vrijeme je tu jedini ograničavajući faktor, a nikako ne ono bi li oni nešto htjeli napraviti, to uopće nije upitno – tvrdi Čatipović. Na projektu je ukupno sudjelovalo 12 studenata volontera, po četiri u svakoj školi u kojoj su provođene edukacije, a jedan od njih bio je i Denis Mikulić koji nam je otkrio kako se pripremao za edukacije.

– Za ovaj projekt sam se pripremao preko raznih prezentacija, dodatno sam istraživao na internetu, a što nisam znao, pitao sam svoje mentore – naveo je. Svjestan je da je tema dojenja nešto manje zanimljiva dečkima, ali…

– Mislim da ne trebamo imati predrasude zbog spola jer će nam to jednog dana svima trebati jer ćemo svi biti roditelji – smatra Denis. S tom se tvrdnjom slaže i njegova kolegica Ivana Benić, inače studentica 3. godine sestrinstva koja je navela neke od pozitivnih strana dojenja.

– Pozitivne strane dojenja su to što se povećava emocionalna povezanost majke i djeteta, djeca koja su dojena dokazano imaju razvijeniji kognitivni sustav, brže napreduju. Majčino mlijeko se prilagodi potrebama djeteta i ono je najbolje za njega – otkriva. Važno je isto tako spomenuti i zdravstvene benefite dojenja, kako za majke, tako i za njihovu djecu.

– Prednosti za majku kod dojenja je to što se dojenjem smanjuje rizik od raka dojke i raka jajnika, od osteoporoze i šećerne bolesti, dok se kod djeteta smanjuje rizik od respiratornih komplikacija, alergija, proljeva i povraćanja. Više o tome možete pročitati na našem Instagram profilu Vodič za dojenje – naglašava.

Svim se majkama preporuča da svoju djecu doje minimalno tijekom prvih šest mjeseci, ali poželjno je da dojenje traje i duže. Tijekom prvih šest mjeseci djetetova života osim majčinog mlijeka ne treba uvoditi dodatnu prehranu, napominje Benić. Tijekom edukacija bilo je i nekih zanimljivih pitanja.

– Učenici su bili dosta zainteresirani. Nije bilo neugodnih pitanja, ali je bilo nekih zanimljivih, primjerice mogu li dojiti majke koje imaju silikone ili one koje imaju piercinge na bradavicama te mogu li dojiti očevi. Ostala su pitanja bila općenita, primjerice koja je temperatura mlijeka, koji su najbolji položaji za dojenje i tako – navodi Ivana. Denis nam je odgovorio na pitanja koja su bila dosta popularna – mogu li dojiti majke koje imaju silikone ili piercinge na bradavicama.

– Naravno da mogu, silikoni i piercinzi ne smetaju i ne remete nikakvu funkciju – naglašava. S druge strane, muškarci naravno ne mogu dojiti svoju djecu. Čatipović je uz smijeh rekla kako je takvih pitanja bilo u svim školama.

– Jako su ih zanimala ta pitanja koja su rariteti. To su oni valjda negdje na internetu pročitali da se nekad u svijetu dogodilo. To im je bilo puno zanimljivije od uobičajenih stvari – kaže.

Uskoro će se u Bjelovaru održati važan skup u organizaciji profesora Vladimira Strugara i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, naglašava doktorica Čatipović.

– 28. rujna održat će se skup pod nazivom “Prinosi u unaprjeđivanju sustava odgoja i obrazovanja škola”. Tu ima puno raznih zanimljivih tema, među ostalim i ova naša tema kao izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje jer smo svi mi koji smo sudjelovali u ovoj edukaciji izvan institucije srednje škole. Na tom ćemo seminaru biti jedni od predavača i prikazat ćemo rezultate, način rada i sve – otkriva. Za kraj je dodala kako je ponosna na rezultate projekta i edukacija o dojenju.

– Rezultata zaista ima, možemo biti ponosni da se 25 godina time bavimo. Županija je od 1. siječnja 2013. godine prijatelj dojenja i mi smo sigurno tu bolji u prosjeku s 50 posto dojenja sa šest mjeseci, dok je hrvatski prosjek puno niži s 10 do 15 posto, kako u kojim krajevima – napominje.

Ti se statistički podaci odnose na razdoblje do 2019. godine, a u planu je napraviti statistiku i za posljednje dvije godine kako bi se vidjelo je li došlo do kakvih promjena. Čatipović ističe kako se nada da su brojke ostale dobre jer su, unatoč pandemiji, nastavili u online obliku održavati trudničke tečajeve i grupe za potporu dojenja.