Tko je grobar, a tko spasitelj županijskog zdravstva

Iz izvora bliskih Ministarstvu zdravstva doznajemo kako će Vlada prihvatiti amandman na državni proračun za sljedeću godinu s projekcijama za 2023. i 2024. Mire Totgergelija (HDZ), a koji treba biti izglasan u srijedu.

Iako smo o tome već pisali, podsjetimo da Totgergeli traži da se iz proračuna RH osigura otplata dva kredita za zgradu bjelovarske bolnice. Ukupan iznos je 51,5 milijuna kuna i dostatan je za tri godišnje otplate koje su svaka oko 17 milijuna kuna.

Dragocjen je to trogodišnji predah kojim će se izbjeći krah zdravstva Bjelovarsko-bilogorske županije. Naime, već i lokalni vrapci znaju da je bolnica Bjelovar podignula dva kredita, jedan od 90 milijuna kuna, a drugi od 107 milijuna uz odobrenje Skupštine BBŽ, koju je tada vodio sada bivši župan Damir Bajs. Početni projekt nove zgrade od projektiranih i planiranih 165 milijuna narastao je na 272 milijuna, koliko je tražio i dobio križevački Radnik. Bilo je tu još milijunskih aneksa na ugovor od kojih je neke u predizborno vrijeme poništio župan Bajs, upravo nakon naših tekstova kada smo upozoravali da se troškovi približavaju iznosu od 300 milijuna kuna.

Krediti su podignuti, potpisao ih je sada također bivši ravnatelj bolnice dr. Ali Allouch, ali ni onda niti sada nije bilo jasno kako će taj silni novac vratiti. Bajs je često optuživao državnu vlast da mu nije sklona i da odbija plaćati “njegov milenijski projekt” pa bi znao zaključiti da će u krajnjoj liniji bolnicu platiti Županija. Kad su napokon ove godine krenule prve tromjesečne rate na naplatu, bolnički i županijski računi sramili su se od crvenila. Prve otplate obavljene su iz tzv. decentraliziranih sredstava, točnije, novca koji država uplaćuje na račune lokalnih zajednica za razne namjene, pa tako i za zdravstvo. Nešto više od 15 državnih milijuna kuna baš za tu namjenu uplaćeno je ove godine i pola je išlo za otplatu kredita. Dakle, Bajsov kredit vraća država!

Međutim, kako sljedeće godine dolazi i otplata drugog, još većeg kredita, sav državni novac namijenjen zdravstvu županije bio bi potrošen za dugove bankama. I još ne bi bilo dovoljno. Sve za novu zgradu, a svima ostalima ni lipe. Ni lipe za bilo koju zdravstvenu ustanovu pa ni za toaletni papir u samoj bolnici, da o drugim potrebama ni ne govorimo.

Nakon besanih noći novog župana Marka Marušića na svaki spomen duga za bolnicu, dolaze tri mirne godine. Od prvih dana kampanje je govorio o važnosti suradnje svih u lancu, od općina i gradova preko županije do Vlade, Sabora i EU. I to se upravo dogodilo, sinergija svih oko zajedničkog interesa koji je pravilno predočen i iskomuniciran sa svima koji mogu pomoći. Nagrada stiže u srijedu. Marušić može biti zadovoljan jer je ispunio svoje najveće predizborno obećanje, a građani županije jer im je Marušić s leđa skinuo dug kojim ih je Bajs opteretio bez da ih je o tome išta pitao.

A što je s bivšim županom Bajsom? I on je kao novopečeni zastupnik u Saboru podnio amandman na državni proračun i traži novac (50 milijuna kuna) za opremu nove bolnice. “Sagradio sam zgradu, a što ću staviti unutra”, sjetio se ex župan jer vraćanje kredita kojim nas je zadužio ne doživljava kao svoj problem, već problem građana i države.

Nije jedini koji se zadužio, sagradio velebni objekt, a kredit su vraćali jamci umjesto njega. Meni slava, vama obveze.

Još je jedna nelogičnost u Bajsovom argumentiranju neuspjeha u osiguranju novca za OB Bjelovar. Neprekidno tvrdi da nije uspio jer je na drugoj političkoj opciji od HDZ-a i partnera, ali onda se poziva na bolnicu u Puli. Ni tamo nema ni blizu vlasti HDZ-a pa je bolnica izgrađena novcem koji velikom većinom nije iz Istre. Međutim, izgradnja pulske bolnice bila je u strateškom planu, a Bajs je bjelovarsku gradio na svoju ruku.

Bolnica će biti izgrađena i u Varaždinu, ali ju plaća Europska unija, a ni tamo u vrijeme kad je projekt prošao, Čačić nije bio dio HDZ-ovog tima.

Nije dakle bio problem u HDZ-u, nego u tome što Bajs OB Bjelovar nije uspio staviti u državi prihvatljiv strateški plan premda je na vlasti bio 20 godina. Nije znao niti povući novac iz EU, pa je na kraju kreditom opteretio “svoje župljane”.

A zašto bivšem županu Bajsu baš kao ni pokojnom zagrebačkom gradonačelniku Bandiću nije bilo drago raditi s europskim fondovima, nekom drugom zgodom.