Bijela kuga hara županijom, evo tko najviše prkosi u BBŽ

-Prirodnim putem hrvatska je izgubila 300 tisuća ljudi od svoje neovisnosti, a perspektiva nije bajna jer to ubrzava. Svatko to sad već zna, ali oni koji znaju, koji bi trebali reagirati, ostaju gluhonijemi”, kaže demograf Marin Strmota komentirajući demografske pokazatelje koje već tradicionalno najgore imaju Dalmatinska zagora, Lika i još dodatno potresom devastirana Banovina.

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prirodnom prirastu i broju rođenih beba u prošloj godini koji potvrđuju da smo i dalje u debelom minusu i negativnim demografskim trendovima. Pozitivan prirodni prirast, više rođenih nego umrlih, prošle je godine zabilježilo samo sedam hrvatskih gradova, još tri manje nego što ih u plusu bilo u prethodne četiri godine, a u čak 28 gradova negativna brojka je troznamenkasta.

Što je s Bjelovarsko-bilogorsko županijom? U županiji je posljednjih pet godina oko 3.500 ljudi manje, neprekidan je negativan prirodni prirast koji se istina smanjuje, ali slaba je to utjeha. Prema podacima iz 2019. svi su gradovi županije u minusu, a samo su četiri općine bile u plusu: Rovišće, Đulovac, Štefanje i Zrinski Topolovac.

Prema najnovijim podacima, pak, na nacionalnoj ljestvici iz BBŽ jedino se ističe Grubišno Polje koje prednjači u smanjenju negativnog prirasta. Naime, u odnosu na 2019., tamo je lani rođeno 29 beba više pa je prirodni prirast smanjen s -68 na -39. I dalje su u minusu, ali se barem povećava broj novorođenih pa na ljestvici RH zauzimaju treće mjesto.

Kako je objavio portal gradonačelnik.hr, u Grubišnom polju su poduzeli niz mjera kojima je bio cilj osnažiti mlade obitelji za rođenje što većeg broja djece. Uveli su novčane potpore za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji. Za kupnju prve nekretnine isplaćuje im se do 15.000 kn, a za uređenje i adaptaciju prve nekretnine do 7.500 kuna.

Novčana pomoć za nabavku opreme za novorođeno dijete za prvo dijete iznosi 3.000 kn, za drugo dijete je 4.000 kn, a za treće i svako daljnje dijete je 5.000 kuna.

Tu je i sufinanciranje ekonomske cijene boravka djeteta u gradskom dječjem vrtiću. Grad subvencionira 70 posto ekonomske cijene boravka.

Grad želi pomoći roditeljima pri smanjenju troškova koji nastaju uslijed pohađanja osnovne i srednje škole pri čemu je za učenike osnovne škole osigurano 250.000 kn, a za financiranje nabavke udžbenika za srednjoškolce 50.000 kuna.

Sufinancira se i prijevoz učenika srednjih škola koji imaju prebivalište na području Grada Grubišnoga Polja; do 30 posto ekonomske cijene, ovisno o udaljenosti učenika od srednje škole koju pohađa.

U uspješnu demografsku mjeru spada i stipendiranje učenika srednjih škola – polaznika deficitarnih zanimanja. Stipendiraju se dakako i studenti s 1.000 kuna.