Utječe li govor mržnje na nasilje u obitelji i nasilje nad ženama?

Zločini iz mržnje su u Hrvatskoj u kontinuiranom porastu. Podaci MUP-a pokazuju da je takvih zločina 2017. bilo prijavljeno 28, a lani 87. Sve obično počinje riječju – govorom mržnje koji buja na društvenim mrežama i u komentarima na portalima, pa se pokazalo da je tipkovnica danas ubojitije oružje od pištolja. I to zato što se govor mržnje tolerira

-Vrlo često se kaže da nema adekvatne kazne za govor mržnje, odnosno ako i postoji kazna ona je najčešće u obliku izbrisanog komentara, a bez daljnjih radnji prema autoru tog komentara – tumači savjetnica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja.

Govor mržnje je javno izrečen govor kojem je cilj dehumanizirati i obespraviti osobu ili osobe koje su diskriminirane i marginalizirane. On se rijetko stavlja u kontekst nasilja nad ženama, a upravo je to bila tema okruglog stola “Koliko govor mržnje generira nasilje u obitelji” organiziranog u sklopu projekta “Sigurna kuća – podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka” u kojem sudjeluju udruge Delfin iz Pakraca, Hera iz Križevaca, SOS Virovitica i Iris iz Bjelovara. Govor mržnje, čulo se na okruglom stolu normalizira i potiče nasilje, pa i ono u obitelji, a dio problema leži i u tome što je tradicijski naglašena snaga muške uloge koja onu žensku minorizira, a time dijelom i opravdava nasilje, smatra predsjednik Udruge za podršku žrtvama i svjedocima, Miren Špek.

-Kada dolazi do određenih oblika nasilja u obitelji onda zapravo vidimo da je sukus zašto je jedna osoba napala drugu osobu, u ovom slučaju suprug suprugu, između ostalog i zbog shvaćanja potlačenosti osoba ženskog spola – navodi Špek.

Na taj način javni diskurs utječe na ono što se zbiva u privatnoj sferi, pa bi, smatra Špek, i nasilje nad ženama u nekim slučajevima trebalo tretirati kao zločin iz mržnje. No, prije svega je potrebno raditi na edukaciji.

-Potrebno je raditi na edukaciji svih u sustavu koji rade sa žrtvama nasilja u slučajevima u kojima se radi o diskriminaciji i kršenju ljudskih prava – ističe predsjednica pakračkog Delfina koji je uz PU požeško-slavonske i organizirao okrugli stol Mirjana Bilopavlović.

No, ni edukacija policije, državnog odvjetništva i sudstva neće biti dovoljna ako se neće raditi i na edukaciji žrtava, ali i djece i mladih.

-Trebamo krenuti od početka, od obitelji, od škole. Kada se promatraju određena djela tada se vidi da je sukus obitelj, odgoj i obrazovanje, pa je nužna edukacija ne samo onih koji odlučuju nego i onih koji tek kreću sa životom da ih kada dođu u poziciju odlučivanja ne moramo podučavati tome tko je potlačen i da smo svi ravnopravni – kaže Špek.