Stiže novo zlatno doba Lipika

LIPIK – Na početnoj konferenciji projekta Terme Lipik predstavljen je ovaj hvalevrijedan projekt, njegovi ciljevi i aktivnosti koje će obuhvatiti izgradnju Vile Zinke (Vile dobre vode), obnovu Narodnih kupki i Perivoja. Ovim projektom potaknut će se obnova i očuvanje kulturne baštine, a u funkciju staviti turistički potencijali Lipika koji su bili poznati prije više od stotinu godina. Gradonačelnik Lipika, Vinko Kasana, na konferenciji je kazao kako za ovaj projekt treba puno vremena i novca ali se to itekako isplati.

– Više od 73 milijuna kuna koje se ulažu u ovaj projekt daje nam veliku odgovornost, ali i priliku da pokažemo da ga možemo izvršiti. Ovo je najveći projekt u Lipiku, a osobito je važan za naš turizam i nakon njegovog završetka više ništa neće biti isto – naglasio je. Dodao je i zahvalu Vladi RH bez čije podrške ovaj projekt ne bi bio moguć.
Radovi na Termama Lipik započeli su prije tjedan dana preko puta Toplica Lipik koje su partner u ovom projektu te je po njima Lipik prepoznatljiv. Gradonačelnik smatra da će Terme Lipik s Toplicama Lipik činiti ulaz u grad koji će posjetiteljima dati pozitivnu sliku o mjestu.

– Projekt Terme Lipik vratit će grad na kartu turističkih destinacija, a to naš grad i zaslužuje. U povijesti smo imali svijetlih trenutaka ali sada dolazi zlatno doba Lipika – istaknuo je Kasana. U interpretacijskom centru Vile Zinke planira se napraviti i multifunkcionalni prostor za prezentaciju turizma i sadržaje vezane uz vodu. Obnovom Narodnih kupki i Perivoja grad će se moći pohvaliti procvatom turizma i novim izgledom. Gradonačelnik se osvrnuo i na radove u gradu te otkrio da se u njemu trenutno nalazi 13, odnosno 14 gradilišta što za mali grad govori puno. Ukupna vrijednost navedenih projekata iznosi više od 260 milijuna kuna bez PDV-a.

Povijesno priznanje

Ravnatelj Toplica Lipik, Darko Kelemen podsjetio je na lipičku turističku povijest kada je Kupalište Lipik 1910. godine na Međunarodnoj izložbi cvijeća i vrtnih nasada u Budimpešti odlikovano samo ono.

– To je jedna od povijesnih potvrda zlatnog doba lipičkih toplica kao mondenog odmarališta Srednje Europe utemeljenog na blagodatima geotermalne vode u kojeg su pristizali gosti iz svih dijelova Austrougarske Monarhije i inozemstva – rekao je.

– Za Lipik se u svijetu zna da nema samo ljekovitu snagu vode potrebnu bolesnima, nego ima i snagu privlačiti zdrave ljude željne zabave ili mira. Svjesni lječilišne, kulturne i turističke vrijednosti termomineralne vode, perivoja i čitavog kompleksa još prije desetak godina pristupili smo izradi projekta revitalizacije perivoja i rekonstrukcije Narodnih kupki kao najstarijeg lječilišnog objekta u perivoju. Nismo tad ni slutili da će ovi projekti biti presudni u dobivanju potpore iz EU fondova – navodi Kelemen te dodaje da će se realizacijom projekta Lipiku vratiti stari sjaj kojim će postati ne samo kulturna i turistička, već i rehabilitacijska i liječilišna destinacija. Otkrio je i da se završetak radova planira za dvije godine.

Zlatno doba Lipika

Davor Huška, ravnatelj Uprave za financije i informacijsko-telekomunikacijske sustave u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU te izaslanik resorne ministrice Tramišak složio se s gradonačelnikom u tvrdnji da dolazi novo zlatno doba Lipika, a istaknuo je i važnost Fondova EU.

– Koliko god neki u početku bili skeptični prema ulasku Hrvatske, jedne male zemlje i poprilično nerazvijene, u društvo bogatih europskih zemalja, u Europsku uniju, sada mogu vidjeti važnost EU i Fondova EU upravo u Lipiku. Naime, samo na području Požeško-slavonske županije radi se na stotinama projekata za koje se ulažu milijarde kuna – tvrdi. Navodi i kako je riječ o velikom pomaku u dobrom smjeru, a slika i raspoloženje grada i građana bilo bi vedrije i optimističnije da nismo suočeni s pandemijom i posljedicama potresa. Ipak, naglasio je kako svi možemo posvjedočiti napretku Hrvatske u stvaranju projekata i povlačenju sredstava iz europskih fondova.

– Dok sam počeo raditi u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, prije pet ili šest godina, imali smo osam posto ugovorenih projekata u cijeloj Republici Hrvatskoj. Danas projektno razdoblje završavamo s njih čak 114 posto. To je vrlo velik pomak – zaključio je Hruška.