Hrvatska ima najviši indikator ekonomske klime u Europskoj uniji

Državni zavod za statistiku prošlog tjedna objavio je da je stopa inflacije u prosincu 2023. bila 4,5%, što je najniža stopa inflacije još od listopada 2021. godine.

– U razdoblju od studenog 2022. do studenog 2023. inflacija je porasla za 4,7%, dok je prosječna neto plaća u tom razdoblju rasla za 14,6%. To govorim zato kako bismo otklonili teze o tome da je rast inflacije pojeo rast plaća i potvrda da smo našim paketima pomoći vrijedni više od 7,2 milijarde eura u proteklim godinama, te odlukama o ograničenju cijena niza prehrambenih proizvoda i drugim mjerama i pravovremeno reagirali i zaštitili naše građane, poručio je Plenković.

Pozitivni ekonomski trendovi

Objavljen je podatak o mjesečnom kretanju indikatora ekonomske klime, tzv. ESI, ili Economic Sentiment Indicator, koji prati kretanje BDP-a u zemljama članicama EU. On mjeri koliki je optimizam anketiranih poduzeća u pogledu daljnjeg kretanja gospodarstva.

– Najnoviji indikator potvrdio je pozitivne podatke i trendove za Hrvatsku. Ako se promatra razdoblje od zadnjih 22 mjeseca, odnosno od početka ruske agresije na Ukrajinu, te tijekom energetske krize i inflatornih pritisaka, Hrvatska je u tom razdoblju čak 11 mjeseci bila na prvom mjestu među državama EU-a po tom indikatoru, uključujući i zadnja dva mjeseca prošle godine. Od ožujka prošle godine, prosjek ESI indikatora za Hrvatsku bio je 106,5, što je najviše među članicama EU-a. Hrvatska je jedina članica Unije koja je baš svaki mjesec imala razinu ESI indikatora bez prekida iznad 100, što znači da je više ispitanika izrazilo pozitivna očekivanja u odnosu na one koji su izrazili negativna očekivanja. Taj indikator potvrđuje da je prepoznata politika vlade, dakle jasan smjer onoga što se temeljilo na politici višegodišnjeg odgovornog upravljanja javnim financijama, kao i drugim mjerama koje smo u proteklom razdoblju poduzimali, istaknuo je Plenković.

Neradne nedjelje

Stupanjem na snagu izmjena zakona u trgovini s 1. siječnja ove godine, promet u trgovini prebacio se s neradnih na radne dane, o čemu govore podaci porezne uprave o broju i vrijednosti izdanih računa, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković u uvodu vladine sjednice.

Tako je 5. siječnja (petak, dan prije neradna Tri kralja) izdan veći broj računa u odnosu na 2023. za 16,5 posto, a iznos računa je 35 posto veći, rekao je Plenković i dodao da je u ponedjeljak 8. siječnja evidentiran veći broj računa za 96,5 posto, a iznos računa veći je za 135,4 posto.

– Promet se s neradnih dana prebacio na radne, rekao je Plenković i dodao da je u prvih devet dana ove godine broj računa veći za 817.927, a iznos računa za 95,5 milijuna eura, u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Plenković smatra da se potrošači prilagođavaju na novi zakonski okvir.

Prema izmjenama zakona o trgovini, trgovci će tijekom godine moći izabrati 16 nedjelja tijekom kojih će moći raditi.