Dario Hrebak na sastanku OECD-a i NATO-a

Članovi Odbora za vanjsku politiku Ivan Ćelić i Marijana Balić te član Izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Dario Hrebak sudjelovali su na redovnom sastanku Globalne parlamentarne mreže Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj u suradnji (OECD) s Parlamentarnom skupštinom NATO-a i u partnerstvu sa Ženama političkim liderima.

Sastanak se prvi put nakon izbijanja globalne pandemije COVID-19 održava uživo 4. i 5. travnja, a okupio je oko sto dvadeset zastupnika iz trideset i tri države članice te države kandidatkinje za članstvo u OECD-u kao i partnerske organizacije

Otvorivši sastanak videoporukom, glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann zahvalio je mnogobrojnim zastupnicima na dolasku i naglasio važnost parlamentarne dimenzije OECD-a. Pozvao je okupljene da u raspravama podijele najbolje politike i prakse kako bi zajedno pronašli odgovore na aktualne izazove, vratili povjerenje u javne institucije, ojačali demokraciju te razvili mjere za optimiziranje snage i kvalitete gospodarskog oporavka država članica OECD-a od učinaka globalne pandemije i posljedica rata u Ukrajini. Također Cormann je naglasio važnost ulaganja dodatnih napora u smanjenju emisija ugljika, pitanja ravnopravnosti spolova te borbe protiv pogrešnih informacija i dezinformacija.

Direktor gospodarskog odjela u OECD-u Luiz de Mello je uvodno predstavio rezultate posljednje prognoze razvoja globalne ekonomije OECD-a (Global Economic Outlook) prema kojima se situacija globalne ekonomije, uslijed i unatoč rata u Ukrajini i visoke inflacije, poboljšala, ali i dalje je, kako je istaknuo, izrazito krhka. Također je  upozorio kako i nadalje ostaju rizici povezani s cijenama energenata i hrane, ranjivosti financijskog tržišta te trgovinskim trzavicama. Upravo zato, kako je istaknuo, OECD preporuča zadržavanje trenutnog smjera monetarne politike kako bi se jače utjecalo na pad inflacije. Osim toga, de Mello smatra da fiskalna politika treba ostati i dalje na oprezu te se više usmjeriti na one skupine koje su najviše pogođene posljedicama krize. Zaključno je rekao i kako bi se istovremeno ovim mjerama prevenirali budući šokovi.

U raspravi zastupnika koja je uslijedila okupljenima se obratio saborski zastupnik Dario Hrebak  koji je ukazao na problem visokih cijena nekretnina s kojima se susreću mladi u Hrvatskoj i u svijetu uslijed negativnog utjecaja inflacije te pozvao OECD i okupljene zastupnike na raspravu o ovom gorućem problemu. Zastupnik Ćelić intervenirao je na temu rada i socijalne politike te kazao da su pandemija i povezane restrikcije ostavile najveće posljedice na tržište rada, a posebno na području ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti. –Vlade su poduzele mjere kako bi se zadržala zaposlenost i potaknulo prekvalificiranje radnika, no tržište rada se još uvijek nije oporavilo na onu mjeru prije pandemije, istaknuo je Ćelić te dodao da vladine mjere za povećanje zaposlenosti moraju uključivati i osobe s invaliditetom.

Kako OECD posebnu pozornost posvećuje ravnopravnosti spolova u zemljama članicama kao i u partnerskim zemljama tijekom sastanka je održana panel rasprava o promicanju ravnopravnosti spolova, a o istoj govorio je član saborskog Odbora za vanjsku politiku Ivan Ćelić. U obraćanju je govorio o ciljevima novodonesenog Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine, stavljajući posebni naglasak na problem rodno uvjetovanog nasilja kod žena koje uzimaju droge. U tom kontekstu je istaknuo važnost usvajanja i kreiranja rodno osjetljivih programa kako bi zdravstvena zaštita u ovoj ranjivoj populaciji bila kvalitetnija i sigurnija.

Na završnoj raspravi prvoga dana sastanka na temu borbe protiv dezinformacija govorio je zastupnik Dario Hrebak naglasivši, između ostalog, svoje iskustvo radom u saborskim odborima za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te onom za informiranje, informatizaciju i medije. Pritom je istaknuo da je rat u Ukrajini znatno pogoršao sigurnosnu situaciju u cijeloj Europi naročito vezano uz opasnost od hibridnih prijetnji. U tom smislu pozvao je na jačanje europske koordinacije i usvajanje direktive Europske unije za zaštitu kritične infrastrukture, zatim na jačanje Europola te Europskog centra za borbu protiv hibridnih prijetnji. Osim toga, naglasio je važnost jačanja suradnje sa susjednim zemljama, a naročito s državama Zapadnog Balkana te jačanja njihove otpornosti na hibridne prijetnje. Na kraju je Hrebak zaključio kako Hrvatska svoju borbu protiv hibridnih prijetnji vidi prije svega kroz borbu za slobodu medija i transparentnost.

Tekst i foto: Hrvatski sabor