Najviše je nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a poslodavci plaču da nema radnika

Krajem srpnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirana je 109.571 nezaposlena osoba, čime je, prvi put nakon pet mjeseci pada, na mjesečnoj razini zabilježen rast broja nezaposlenih, i to za 3,6 posto, dok se na godišnjoj razini i nadalje bilježi pad, za 13 posto u odnosu na lanjski srpanj.

Broj nezaposlenih na mjesečnoj je razini padao od veljače do lipnja, no u srpnju je taj trend prekinut i na Zavodu su bile 3.773 osobe ili njih 3,6 posto više nego krajem lipnja ove godine. 

Dnevni podatci HZZ-a pokazuju da bi broj nezaposlenih i u kolovozu mogao nastaviti rasti – trenutno je na Zavodu registrirano 110.465 nezaposlenih, što je 894 osobe više nego krajem srpnja. Na HZZ-u je trenutno objavljeno 16.129 slobodna radna mjesta. 

No, na godišnjoj je razini broj nezaposlenih i dalje manji, krajem srpnja ove je na Zavodu je bilo 16.435 osoba ili njih 13 posto manje nego krajem sedmog mjeseca prošle godine. 

Po podatcima HZZ-a, tijekom srpnja ove godine u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 15.171 osoba, što je 5,3 posto manje nego u srpnju lani. 

Pritom je 71 posto novoprijavljenih ili 10.763 osoba na Zavod došlo izravno iz radnoga odnosa.

U srpnju je izravno iz radnog odnosa najviše osoba došlo iz obrazovanja – 3.553 osobe (33,1 posto), prerađivačke industrije 1.044 osobe (9,7 posto), trgovine na veliko i malo 1.010 osoba (9,4 posto) te djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane 850 osoba (7,9 posto).

U evidenciju nezaposlenih u srpnju su 2.524 osobe (16,6 posto) došle iz redovitoga školovanja te 1.884 osobe iz neaktivnosti (12,4 posto).  

Po podatcima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih u srpnju je izašlo 11.398 osoba, što je 29,8 posto manje nego u srpnju 2021. godine.

Od toga je zaposleno 8.058 osoba, i to 7.234 osobe (89,8 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 824 osobe (10,2 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (ostvarivanje mjesečnog primitka odnosno dohotka od druge samostalne djelatnosti većega od prosječno isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.).

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u djelatnosti pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane – 1.189 osoba ili 16,4 posto.

Slijedi trgovina na veliko i malo u kojoj je u srpnju temeljem zasnivanja radnog odnosa zaposleno 1.168 osoba (16,1 posto), potom prerađivačka industrija s 1.090 osoba (15,1 posto) te zdravstvena zaštita i socijalna skrb s 569 osoba (7,9 posto). 

U srpnju ove godine je 3.340 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno Zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama u zapošljavanju su predvodile Splitsko-dalmatinska županija (1.071 osoba ili 14,8 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska županija (903 osobe ili 12,5 posto) te Grad Zagreb (826 osoba ili 11,4 posto). 

To su ujedno i županije s najvećim apsolutnim brojevima registriranih nezaposlenih. Tako je najviše nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji (18.539 ili 16,9 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (14.236 ili 13 posto) i Gradu Zagrebu (13.365 ili 12,2 posto).

Najmanje je nezaposlenih krajem srpnja bilo u Ličko-senjskoj (1.322 ili 1,2 posto) i Koprivničko-križevačkoj županiji (1.817 ili 1,7 posto). 

Po podatcima HZZ-a, u srpnju je 22.007 osoba ili 20,1 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom 2021. godine za 10,8 posto ili 2.666 osoba. (H)