Je li primanje provizije od 3,6 milijuna kuna ratne ‘94. ratno profiterstvo ili ‘obično protupravno djelovanje’

Ivo Sanader negirao je u petak krivnju za ratno profiterstvo u aferi Hypo u postupku koji je na zagrebačkom Županijskom sudu krenuo ispočetka nakon što je Vrhovni sud ukinuo nepravomoćnu presudu iz 2018., kojom je bivši premijer osuđen na dvije i pol godine zatvora. 

– Mi smatramo da i u ovom trećem suđenju dokazi, koje smo prikupili i koje smo prezentirali do sada dva puta na sudu i koji su rezultirali osuđujućom presudom, daju dovoljno dokaza da je optuženi počinio kazneno djelo ratnog profiterstva bez obzira na stavove koje je iznio i Ustavni sud i Vrhovni sud, rekla je Marija Vučko, zamjenica ravnateljice USKOK-a.

– Imamo u vidu odluku Vrhovnog suda koji je ukinuo zadnju presudu i malo se čudim da kolegica, zamjenica ravnateljice USKOK-a, može reći da u stvari njih ne zanimaju stavovi Vrhovnog i Ustavnog suda. Smatram da je to nedopustivo, rekla je Jadranka Sloković, odvjetnica Ive Sanadera.

Vrhovni sud je u ožujku ove godine ukinuo Sanaderu nepravomoćnu presudu za ratno profiterstvo jer smatra da na prvostupanjskom sudu nije dokazano da je postupanje bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a negativno utjecalo na život ljudi i gospodarski potencijal države u ratu.

Prema optužnici, Hypo banka je tadašnjem zamjeniku ministra vanjskih poslova Sanaderu krajem 1994. i početkom 1995. isplatila proviziju od 3,6 milijuna kuna nakon što je Hrvatskoj odobren kredit za kupnju zgrada veleposlanstava.

Time je Sanader, po tvrdnjama tužiteljstva, u ratom uvjetovanom teškom financijskom i gospodarskom stanju ostvario protupravnu imovinsku korist koja je u nerazmjeru s ugroženim temeljnim vrijednostima države i društvene zajednice te državnih interesa.

Pojašnjavajući odluku, najviši sud je naglasio da je pravilo utvrđivanje činjenica odlučno i za ocjenu je li ostvarena znatna imovinska korist nerazmjerna.

Vrhovni sud je istaknuo kako prvostupanjski sud smatra da treba primijeniti Zakon o nezastarijevanju, ali dodaje da radnja kaznenog djela ratnog profiterstva stjecanjem nerazmjerne imovinske koristi mora biti rezultat svjesnog iskorištavanja ratnog stanja na štetu materijalnih uvjeta života stanovništva i gospodarskog potencijala države.

– Mora dovesti do ozbiljnih povreda javnog poretka ili povreda javnog poretka širih razmjera, odnosno do ugrožavanja temeljnih vrijednosti ili interesa državne i društvene zajednice. Nejasno je u prvostupanjskoj presudi na koji način bi počinjenjem kaznenog djela s iznosom stečene imovinske koristi 3,6 milijuna kuna bilo ozbiljno dovedeno u pitanje funkcioniranje države i bile ugrožene temeljne državne i društvene vrijednosti u ratu, odnosno bili ugroženi materijalni uvjeti života stanovništva, pojasnio je sud.

Ističu da je to jedan od temeljnih kriterija za ostvarenje bitnih obilježja kaznenog djela ratnog profiterstva prema pravnom shvaćanju izraženom u odluci Ustavnog suda tijekom ovog suđenja. (H)