Kako je osnovan HDZ s Tuđmanom na čelu ili kako je poražena frakcija Marka Veselice

U Zagrebu je na današnji dan, 17. lipnja 1989. u prostorijama Nogometnoga kluba Borac na Jarunu u nazočnosti 48 osnivača i tri gosta (iz Slovenije) održana Osnivačka skupština Hrvatske demokratske zajednice. Predsjednikom je postao dr. Franjo Tuđman.

Tim povodom prenosimo dio iz doktorata Domagoja Kneževića u kojem piše o tom danu, ali i obračunu Tuđmana s Veselicom i njegovom strujom:

Na dan osnivanja, ispred hotela “Panorama” okupilo se mnoštvo zainteresiranih, kojima je Slobodan Praljak pročitao prosvjedno pismo upućeno vlastima zbog zabrane. Josip Manolić svjedoči da je konačna odluka o osnivanju bez Veseličine frakcije i na nejavnom mjestu ipak donesena na licu mjesta. Usto, temelj odluke o provedbi nejavnog osnivanja bila je činjenica da su pravnici unutar Inicijativnog kruga (J. Manolić,V. Šeks) zabranu GSUP-a tumačili jedino kao zabranu javnog osnivanja. Kao još jedan razlog za tu odluku, Manolić je naveo prisustvo jakih milicijskih snaga ispred hotela, te shodno tome moguću političku kompromitaciju HDZ-a. 

Istovremeno, unaprijed se znalo da Veseličina frakcija ima dogovoreni sastanak u restoranu “Savski mlin”, pa potom tiskovnu konferenciju u hotelu “Dubrovnik”. Ivan Bobetko također svjedoči o danu osnivanja. On je navodio kako su pripadnici SUP-a pokrivali lokaciju i kao radnici Čistoće. Nakon što su u Zagreb pristigle dvije osječke grupe delegata, odmah su ih preuzeli otprije određeni vodiči. Inače, sam je ostao nešto duže, da bi sačekao delegaciju slovenskih kolega i Vladimira Šeksa, te još jednu grupu delegata iz Osijeka predvođenu Ivanom Vekićem. 

Nakon što je krenuo prema Staglišću, uočio je pratnju SDS RSUP-a. Za to vrijeme, Zorislav Lukić, jedan od vodiča, čekao je na Jarunu sa svojom grupom osječkih delegata. Vidjevši da nitko ne dolazi, odlučio je otići na jarunsku lokaciju o kojoj se prethodnih dana dosta govorilo. Tamo je zatekao dio delegata, pa je i on doveo svoju grupu. No, Z. Lukić nije bio zadovoljan viđenim, smatrajući to izbjegavanjem pristaša Veseličine frakcije, koje je Šeks namjerno poslao u “Savski mlin”. Te Lukićeve navode kasnije je potvrdio V. Šeks. Istovremeno je na “nejavno mjesto” s Tuđmanom došao i Dragan Lalić, najavljeni kandidat Veseličine frakcije za predsjednika HDZ-a. Dan ranije, Tuđman je Lalića kao “najrazboritijeg” člana frakcije, pozvao na osnivačku skupštinu, te mu je ponudio mjesto potpredsjednika HDZ-a. No, D. Lalić je cijelu ovu organizaciju doživio kao lošu, stoga je odbio ponudu.

I Ivan Vekić svjedoči o danu osnivanja. Informaciju o osnivanju dobio je od Vladimira Šeksa. Nakon što je došao pred “Panoramu”, uočio je grupe ljudi, kod kojih je bila “primjetna slabo prikrivena nervoza”. Zatim mu je prišao Vladimir Šeks, te “šapnuo da treba poći na jedno drugo mjesto” s I. Bobetkom, jer “će se skup ipak održati tamo”. Potvrdio je Bobetkovu priču o bježanju agentima SDS RSUP-a, ali se također zapitao da li je ipak samo htio pobjeći nepoželjnim sudionicima na nejavnom osnivanju. 

Pristigavši na alternativnu lokaciju, zatekao je tamo ostale Osječane, te F. Tuđmana, K. Balenovića, D. Brozovića, P. Šegedina, J. Manolića i V. Šeksa. Nakon dolaska, Vekić je odmah određen za voditelja osiguranja skupa, među kojima su neki pripadnici bili naoružani. Prema Vekiću, imali su naredbu pod svaku cijenu omogućiti osnivanje HDZ-a. Te navode kasnije je potvrdio Tomislav Družak, tadašnji pripadnik osiguranja. 

Nakon dolaska na stadion “Borca”, osnivanje HDZ-a moglo je započeti. Među prisutnim delegatima nije bilo pripadnika Veseličine frakcije, kao niti onih koji su zahtijevali odgodu osnivanja. Zašto je bilo tako, kasnije je Tuđman objasnio još jednom u svojim zapisima. Veseličinu frakciju smatrao je “nesvjesno produženom rukom vlasti” za odgodu osnivanja, stoga je donesena odluka o osnivanju “pod svaku cijenu” i bez članova frakcije. Kao dokaz legitimnosti za navedenu odluku, naveo je glasanje u Odboru za osnivanje (12 naprama 7) i Inicijativnom krugu (40 naprama 10).

Još jedan Tuđmanov pogled na poteze frakcije iznio je D. Brozović. Prema Brozoviću, Tuđman je vjerovao da su samo htjeli iskoristiti njegove društvene pogodnosti (pasoš i veze s iseljeništvom) u prvoj fazi organizacije HDZ-a, dok bi ga kasnije politički eliminirali. Tuđmanove navode potvrdio je i Vladimir Šeks, koji je pripadao u najuži krug Tuđmanovih suradnika za osnivanje, u kojem su još bili Josip Manolić i Dalibor Brozović. Prema Šeksu, razlog za ovakav čin osnivanja bila je pojava alternativnih programskih dokumenata kod frakcije, te njihova priprema “za stvaranje takvog ustroja organizacije koji bi je paralizirao”.