Kako je rast hrvatskog BDP-a u jednom danu skočio sa 15,8 na 17,4 posto!?

Zanimljivosti rezultata popisa stanovništva ima i na pozitivnoj strani. Točnije, što nas je manje, neke statističke brojke izgledaju bolje.

Sjeli smo za kalkulator i izračunali neke podatke koji se često komuniciraju u javnosti. Neće dugo proći pa će se matematike prihvatiti i netko u Vladi i reći umjesto da je “rast od 15,8 posto daleko najviša stopa rasta BDP-a u trećem kvartalu među 21 državom članicom Europske unije”, kao što je rekao premijer Plenković, nego će taj iznos korigirati na 17,4 posto, koliko taj rast iznosi s obzirom na netom objavljene podatke Hrvatskog zavoda za statistiku o broju stanovnika RH.

Apsolutni iznos BDP-a po stanovniku za prošlu godinu još nije objavila Hrvatska narodna banka, ali on se kreće između 13 i 16 tisuća eura. Lako je zaključiti kako je ukupni društveni proizvod po stanovniku veći ako se dijeli s manjim brojem žitelja.

Tako bi i ministar Beroš mogao ispraviti podatak koji komunicira, a novi postotak cijepljenih s obje doze je 56,4 posto, a ne 49,26 posto. Naravno da je taj podatak još uvijek nezadovoljavajući, ali bolje zvuči veći postotak cijepljenih.

Neće se veseliti samo Vlada i vladajući. Prošli je mjesec objavljeno da “rješenjem ministra pravosuđa i uprave utvrđuje se da je u registru birača na dan 4. prosinca 2021. u 00:00 upisano 3.684.467 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj te da deset posto od tog broja iznosi 368.446”. To je broj potpisa koji netko treba prikupiti kako bi se raspisao referendum. Sasvim je legitimno da Most traži novi izračun jer je teško za vjerovati kako samo 200 tisuća Hrvata nema izborno pravo.