Dok je Milanović pucao u glasnika, Plenković se primio posla

Nešto više od jednog desetljeća trebalo je Hrvatskoj da od najgoreg kreditnog rejtinga u povijesti dođe do onog najvišeg. Najgori kreditni rejting Hrvatska je imala 2013. godine, kada ga je Standard & Poor’s snizio na BB+, što nas je svrstalo u “junk” ili špekulativnu kategoriju. To je bilo prvi put da je Hrvatska pala ispod investicijske razine. Sniženje je uslijedilo zbog slabog gospodarskog rasta, visokog javnog duga i manjka strukturnih reformi. U društvo junk država Hrvatsku su potom iste godine otpravili i Moody’s i Fitch. Rejting agencije te su godine potpuno izgubile povjerenje u stabilnost hrvatskih javnih financija. S&P je sniženje obrazložio stagnacijom gospodarstva, visokim dugom i nedostatkom reformi. Tadašnji premijer Zoran Milanović bio je otprilike na pola svog prvog i jedinog mandata. Isticao je da ne pridaje previše važnosti procjenama rejting agencija.

“Rejting agencije su u privatnom vlasništvu i ne vrijedi im uvijek vjerovati. Njihove su ocjene političke, one ne odražavaju stvarno stanje”, izjavio je Milanović nakon sniženja rejtinga. Suvereno je tada naglašavao da ekonomska politika ne bi trebala biti vođena subjektivnim ocjenama vanjskih agencija, nego potrebama zemlje. Govorio je i da su negativne ocjene agencija često proizvod političkih interesa, a ne ekonomske realnosti.

Drugim riječima, pucao je na glasnika. Krivnja nije bila na njemu i na njegovoj nesposobnoj vladi nego na struci koja je govorila da gospodarstvo stagnira, da Hrvatskoj nedostaju reforme i da je javni dug visok.

Isti taj Standard & Poor’s Hrvatskoj je 2023. godine udijelio najviši kreditni rejting u povijesti, A- s pozitivnim izgledima. Hrvatska se tako prvi put u povijesti može ponositi razinom A kategorije kreditnog rejtinga. Glavni razlozi za ovaj rast su stabilan gospodarski rast, fiskalna odgovornost, smanjenje javnog duga, te uspješan ulazak u eurozonu i Schengen.

BDP Hrvatske značajno je porastao posljednjih godina, unatoč globalnim izazovima poput pandemije. U 2022. godini zabilježen je rast BDP-a od 6,3 posto, što je daleko iznad prosjeka Europske unije. Fiskalna odgovornost i čvršća kontrola javnih financija rezultirali su smanjenjem javnog duga s 87 posto BDP-a u 2015. godini na manje od 70 posto u 2023. godini. Nezaposlenost je također na rekordno niskoj razini, sa stopom od 6,3 posto, dok je EU prosjek iznosio 6,7 posto.

Na primjeru investicijskog rejtinga zorno se vidi razlika između dva smjera koja je Hrvatska mogla izabrati. Na jednoj strani, vizija, rad i povijesni rezultati pod vodstvom Andreja Plenkovića donijeli su stabilan gospodarski rast, smanjenje duga i uspješan ulazak u eurozonu i Schengen. S druge strane, Zoran Milanović nudio je nerad, nered i pametovanje, što je Hrvatsku dovelo do ekonomskog ponora i svrstalo u kategoriju “smeća”.