Hrvatska se velikim slovima ucrtala u prometnu kartu Europe, plodove ćemo ubirati godinama

Ovih dana kada ponovno svjedočimo iznimnoj krhkosti međunarodnih lanaca opskrbe, vijest o dodatnoj prometnoj integraciji Hrvatske u europske prometne koridore postoje značajnija nego ikad.

Krenimo od šire slike. Gotovo 90 posto svjetskog prometa robe odvija se pomorskim putem, što i ne čudi s obzirom da se danas bez problema proizvode brodovi koji prevoze i do 24 tisuće kontejnera odjednom ili dva milijuna barela nafte. Brodski prijevoz je najefikasniji, a najveći izazov u međunarodnoj plovidbi su uska grla poput Panamskog i Sueskog kanala koji iznimno skraćuju vrijeme putovanja.

U ovom trenutku Panamski kanal zbog suše radi tek na pola kapaciteta, a prema zadnjim informacijama promet preko Sueskog kanala pao je do 70 posto zbog jemenskih Huta koji napadaju brodove u uskom tjesnacu zvanom Bab-el-Mandeb (Vrata suza) na Crvenom moru.

Nemogućnost korištenja Panamskog i Sueskog kanala ujedno znači i obilazak Afrike oko Rta dobre nade što svakom putovanju dodaje dva do četiri tjedna. Drugim riječima, ako suša u Panami potraje, a savezničke snage na čelu s Amerikancima ne pronađu način da spriječe terorističke napade Huta, čitavom svijetu ponovno prijeti rast inflacije, a možda i nestašica nafte.

Stoga, vijest da je Hrvatska najveća dobitnica revizije TEN-T nemoguće je precijeniti. Hrvatska je sada doista cijelosti integrirana u prometni sustav Europske unije i od toga će profitirati i Hrvatska i Europa.

Izvanredan geografski položaj Hrvatske tek zadnjih godina „dolazi na naplatu”, a taj preporod prvenstveno na međunarodnoj sceni započeo je izgradnjom LNG terminala u Omišlju. Susjedna Rijeka danas je ucrtana na čak tri važna europska prometna koridora i tamošnja luka, pogotovo nakon izgradnje i obnove pruge prema Zagrebu, ima ogroman potencijal sustići, a možda i prestići konkurenciju u Trstu i Kopru.

Poseban uspjeh Hrvatske je uvrštenje Splita kao ulaznih vrata na Mediteranskom koridoru, a rekonstrukcija i elektrifikacija Ličke pruge iznimno bi pomogla Zadru i Šibeniku. Luka Ploče, naravno, zadržat će svoju važnu ulogu na koridoru Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.

Osim geostrateškog značaja, Hrvatskoj se nakon ovoga otvaraju vrata i za 26 milijardi eura ulaganja iz EU fondova, što dodatno rasterećuje državnu blagajnu, odnosno omogućuje dodatna ulaganja u prometnu infrastrukturu i znači daljnju zaposlenost građevinskog sektora.