Ako je 30. svibnja HDZ-ova ‘privatna prčija’, što je onda 25. lipnja SDP-u?

U posljednjih nekoliko godina naučili smo da od hrvatskog predsjednika možemo očekivati baš sve pa tako i njegov najnoviji neuspjeli stand-up oko Dana državnosti ne čudi previše. Predsjednik Milanović odlučio je ponovno bojkotirati 30. svibnja, poručivši kako je to ‘privatna prčija’ i ‘praznik koji je HDZ sam sebi izglasao’. Time je još jednom pokazao kako ne poštuje Hrvatski sabor u kojem je prije tri godine Dan državnosti vraćen na datum koji mu je, također odlukom parlamentarne većine, dodijeljen još u ožujku 1991. godine. Zašto je za Dan državnosti odabran baš 30. svibnja, sad već i vrapci na granama znaju, postoji jako dobar razlog. Tog je datuma 1990. konstituiran prvi višestranački Hrvatskim sabor. Riječ je o velikoj povijesnoj prekretnici koja simbolizira odlučno ‘ne’ hrvatskih građana komunističkom režimu te rađanje nove hrvatske države. Mnogi povjesničari drže kako je upravo simbolika vezana uz odbacivanje komunizma glavni razlog zbog kojeg se ljevica, koju povremeno, kad ne skuplja poene na potpuno suprotnoj strani političkog spektra, predstavlja i predsjednik Milanović, protivi tome da Dan državnosti bude 30. svibnja. Tome u prilog ide i činjenica da je upravo ljevica, odnosno Vlada RH predvođena Ivicom Račanom, Dan državnosti 2001. godine, u sklopu opće ‘detuđmanizacije’, prebacila na 25. lipnja. Taj datum je pak spomen na 25. lipnja 1991., kada je u Hrvatskom saboru donesena Ustavna odluka o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Ironično je da je SDP prihvatio prijedlog HSLS-a o ‘prebacivanju’ Dana državnosti na taj datum, s obzirom da su tog 25. lipnja 1991. upravo SDP-ovci bojkotirali tu povijesnu odluku. Štoviše, dio njih je u trenutku glasovanja demonstrativno napustio sabornicu.

No, činjenica je da se iza presedana kakav druge države ne pamte stoji SDP pa bi se, ‘milanovićevskim’ rječnikom, moglo kazati kako je taj i takav praznik ‘SDP-ova privatna prčija’ ili ‘praznik koji su sami sebi izglasali SDP-ovci’.

Bilo kako bilo, brisanje starog i uvođenje novog Dana državnosti, pa onda još i proglašenje listopadskog Dana neovisnosti, unijelo je zabunu među građane, i od te 2001. malo tko je znao kada se što zapravo slavi pa se, osim protokolarnog polaganja vijenaca na nacionalnoj razini, u narodu ništa zapravo i nije slavilo. Sve do povratka na 30. svibnja. Taj je dan, potvrdile su i brojne ankete koje su ovih dana proveli domaći mediji, bez obzira na SDP-ov manevar iz 2001., u narodu ostao jedini i pravi Dan državnosti.