Brojke ne lažu, Hrvatska je najuspješnije u EU upravljala koronakrizom

Većina hrvatskih građana vjerojatno i danas pamti kako su se mnogi „povampirili“ pred kraj 2020. godine, kada su u Hrvatsku stigla prva cjepiva protiv covida-19, opakog virusa zbog kojeg je svijet stao. U medijima i na javnim mrežama prebrojavale su se pristigle doze, provjeravale liste čekanja, a na stup srama se pribijali pojedinci koji su se cijepili „preko reda“. Dobiti dozu, bilo je pitanje života i smrti. Samo nekoliko mjeseci kasnije, kad je u Hrvatskoj bilo dovoljno cjepiva za sve, ploča se okrenula, interes za cijepljenje naglo je splasnuo, a mnogi su krenuli prstom upirati u državu jer je naručila previše doza. Istovremeno, isti ti dežurni kritičari, upiru prstom u državu jer je tijekom pandemije umrlo previše ljudi. Oni i danas zahtijevaju niz odgovora od članova bivšeg Stožera civilne zaštite koji su se, od heroja na samom početku pandemije, koje su vrtićarci crtali kao heroje, a osnovnoškolci im skladali pjesmice, pretvorili u državne neprijatelje broj jedan. Upirači prstom zamjeraju epidemiolozima što nakon proglašenja kraja epidemije nevoljko govore o koronavirusu i što se žele okrenuti drugim djelatnostima, problemima i poslovima koji su tri godine zbog covida bili na čekanju.

Kad je već spomenute 2020. godine Vlada predstavila paket covid-mjera za gospodarstvo i građane, vrijedan više od dvije milijarde kuna, vjerojatno nije bilo osobe u zemlji koja bi pomislila ili rekla nešto loše o tome, čak je i oporba šutjela. U naredne dvije i pol godine stiglo je još nekoliko paketa vrijednih milijarde, što zbog covida, što zbog energetske krize, koji kao da su se počeli podrazumijevati pa je u javnosti opet došlo do fenomena okretanja ploče. Oporba je izbacila tezu da je „Vlada na čelu s HDZ-om instrumentalizirala koronavirus u svoju korist“ te da nije položila ispit upravljanja covid-krizom.

Taj „neuspjeh“ ovih je dana zgodno ilustrirao poznati domaći analitičar Ivica Brkljača koji je upravljanje koronakrizom sagledao hladne glave, kroz čiste brojke. On je analizirao koliko su se brzo i uspješno zemlje Europske unije prilagodile novonastalim okolnostima i kako su prevladale ključne probleme.

Njegovo istraživanje je tako pokazalo kako je Hrvatska među tri zemlje koje su najbrže vratile BDP na predpandemijsku razinu. Hrvatskoj je to, kao i Poljskoj,  pošlo za rukom za pet tromjesečja, a uspješnije su bile jedino Estonija (četiri tromjesečja) i Litva (tri tromjesečja). Usporedbe radi, Češka je u tome uspjela nakon 10 tromjesečja, a Španjolska još uvijek ima BDP manji od predpandemijskog.

Nadalje, Hrvatska je 2022. zabilježila 9,9 posto veći realni BDP u odnosu na 2019., a veći rast, od 10,2 posto imala je samo Poljska. Ima još! Kad je riječ o promjenama broja zaposlenih na temelju broja radnih sati, u odnosu na predpandemijsku 2019. u Hrvatskoj je broj do lani porastao 2,3 posto, što je osmo mjesto u EU. Istovremeno, devet zemalja, nije uspjelo dosegnuti brojke prije korone. Usred krize, Hrvatska se našla u društvu od svega šest zemalja EU koje, ne samo da su uspjele izbjeći povećanje javnog duga, već su ga smanjile. U Hrvatskom slučaju 2,6 posto, što je peto najbolje „prolazno vrijeme“. Nadalje, u istom razdoblju četiri zemlje ostvarile su suficit proračuna opće države, među njima i Hrvatska, kao četvrta najuspješnija, s rastom od 0,4 posto.

Spomenutih pet parametara analitičar Brkljača je ocijenio, sukladno rastu odnosno padu, a kad se podvuče crta, brojke su jasne –Hrvatska i Danska su se u čitavoj Europskoj uniji najuspješnije borile s krizom. Iza njih su Litva, Cipar, Poljska i drugi, sve do dna ljestvice na kojem stoji Španjolska.

Hrvatsko upravljanje koronakrizom nije bilo savršeno. Kao ni poljsko, ni dansko, ni američko, njemačko… Ničije nije bilo savršeno. No, Hrvatska je odradila dobar posao, što Brkljačina analiza potvrđuje i, eto, ovoga puta okreće ploču u korist Vlade.