‘Banovina’ nije jučer izmišljena, kako tvrdi Milanović, potičući nove podjele

Banija ili Banovina, kako je ispravno? Pitanje oko kojeg se lome koplja već dvije godine kao da predstavlja najveći problem ljudima koji žive na tom, potresom pogođenom području. Raspravu je ovih dana ponovno aktualizirao predsjednik Milanović kojeg je za nedavnog obilaska tog dijela Hrvatske uzrujalo jer je hrvatski branitelj, s kojim se Milanović u par minuta uspio posvađati, upotrijebio izraz koji njemu nije po volji – Banovina.

Nije Banovina nego Banija, tvrdi Milanović. Banija je bila za vrijeme NDH i kasnije, a onda je netko izmislio Banovinu, tumači predsjednik branitelju koji očito do neki dan nije znao gdje živi.

S obzirom na to koliko je u posljednje dvije godine na tu temu napisano članaka, da je samo malo proguglao Banovinu i Baniju, predsjednik bi, brže nego što se posvadio s onim braniteljem, doznao da Banovinu nitko nije „izmislio“ nedavno. U hrvatskom jeziku ona ipak egzistira malo duže, i od NDH i od Jugoslavije. Tako je na samom početku ove žustre rasprave, početkom 2021., povjesničar i publicist Marijan Lipovac u povijesnim medijskim izvorima sačuvanima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, konkretno listu Banovac, detaljno istražio oba toponima, pri čemu je otkrio da su se još prije stotinu godina koristila oba naziva, s tim da je pojam Banovina bio puno češći. Konkretno, u razdoblju od 1888. do 1919. pojam Banovina se u Banovcu u svim padežima spominje 1319 puta, a Banija 568 puta. Zanimljivo, kad je riječ o pridjevima, u Banovcu se koriste isključivo oni izvedeni iz pojma Banovina – banovinski ili banovački, dakle ne banijski, kako se danas zna čuti u javnom govoru. Također, stanovnici Banovine nazivaju se Banovčani ili Banovci, a ne Banijci.

U hrvatskom jeziku postoji pravilo da se toponimi pišu onako kako ih koriste sami stanovnici određenog područja. Korijen javnih prijepora oko toga je li ispravno Banovina ili Banija leži u činjenici da prvi izraz koriste najčešće hrvatsko stanovništvo iz toga kraja, dok je drugi uvriježen kod lokalnih Srba. Sjetimo se samo poruke aktualnog srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića iz Gline 1995. kako „Banija nikada neće nazad u Hrvatsku“.

Bez obzira na povijesne i političke konotacije, suvremeni lingvisti i jezikoslovci složni su oko stava da je u redu koristiti i jedan drugi pojam kojima je značenje isto – označavaju područje pod upravom bana, pri čemu se baniji i banovini može dodati i pojam banat. A s obzirom na iste povijesne i političke konotacije, besmisleno je, pa i potencijalno opasno, poticati daljnje rasprave na tu temu. U vrijeme snažnih političkih previranja u susjedstvu, na samim granicama Hrvatske, nove podjele i podjarivanje starih tenzija nam najmanje trebaju. Predsjednik Milanović bi to trebao znati bolje od svih drugih.