U 2022. ostvareni ključni ciljevi, snaga i ugled Hrvatske nikad nisu bili veći

Ulazak Hrvatske u eurozonu i šengen dva su događaja koja su obilježila ovu godinu, ali će i desetljeća pred nama. Uz puno pameti, znanja i zalaganja, Hrvatska je ‘prešišala’ Rumunjsku i Bugarsku i postala dio šengenske zone te, uz euro, postala dio najuže jezgre Europske Unije. Šanse Hrvatske da stigne europski prosjek sada su više, a snaga i ugled Hrvatske nikad veća. Prije 31 godinu razvijena Europa percipirala nas je kao jednu od onih ex-komunističkih država koje međusobno ratuju na trusnom Balkanu, bez prevelike razlike u odnosu na Srbiju. Danas je ta slika potpuno drukčija. Hrvatska je ravnopravna članica Europske unije, dok su na Balkanu ostale sve ostale ex-ju zemlje poput Srbije, Bosne i Hercegovina. Naravno, uz izuzetak Slovenije.

U godini isporuke Hrvatska je postala bogatija za Pelješki most koji se, za hrvatske uvjete, izgradio nevjerojatnom brzinom. Jedan od najvećih projekata u EU i najveći u Hrvatskoj koji je financiran iz EU fondova skraćuje put između Dubrovnika i Splita, spaja ne samo Hrvatsku nego i EU i predstavlja arhitektonsku atrakciju.

Političku godinu obilježilo je uhićenje ministra Darka Horvata, prvog ministra uhićenog za vrijeme obnašanja dužnosti. Uz njega, USKOK je zloporabu položaja i ovlasti teretio potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, ministra Josipa Aladrovića, državnog tajnika Velimira Žunca, ravnateljicu Katicu Mišković, a u srpnju je uhićen i bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Uhićenja su pokazala da više nema nedodirljivih i da je Vlada svjesna značaja borbe protiv korupcije, dok je oporba uvjeravala javnost da su optužnice i uhićenja dokaz da je Vlada korumpirana.

Zbog pandemije covida-a 19, a onda i rata u Ukrajini, godinu je obilježila i ozbiljna gospodarska kriza koja je opasno zaprijetila standardu građana. Srećom, ‘uskočila’ je Vlada RH s dosad neviđenim paketom mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva vrijedan 21 milijardu kuna.

Što se stranaka tiče, godinu je obilježio nastavak pada popularnosti i raspad SDP-a, pri čemu je medijski najviše odjeknulo izbacivanje predsjednika zagrebačke organizacije Viktora Gotovca.

Prema posljednjim anketama, HDZ dobiva više glasova od prve tri oporbene stranke zajedno (SDP, Možemo i Most).

U glavnog oporbenjaka prometnuo se predsjednik RH Zoran Milanović, no njegovo skupljanje političkih bodova najčešće je išlo na štetu Hrvatske. Milanović je svojom izjavom o protivljenju ulaska Finske u NATO izazvao međunarodni incident, narušio image Hrvatske kao saveznika Ukrajine i timskog igrača Europske Unije. Vrhunac Milanovićeve pogubne politike bilo je protivljenje sudjelovanja Hrvatske u obuci ukrajinskih vojnika na hrvatskom teritoriju. S obzirom da je kao predsjednik države odbio sudjelovanje Hrvatske u EUMAM misiji, Vlada je trebala prikupiti dvotrećinsku većinu u Hrvatskom saboru, no na kraju je za podršku nedostajalo par ruku.

Hrvatska, koja je prije 31 godinu bila u sličnoj situaciji kao i Ukrajina, zbog pakosti predsjednika države i indolencije oporbenih zastupnika u ovom slučaju uskratila je pomoć toj zemlji.