Naslijedili zemlju i krenuli u proizvodnju nesvakidašnje kulture – pasje drače!

GAREŠNICA – Legenda kaže da je divlji šipak nastao kada su bogovi Olimpa u čast Afroditi po grmu prolili nektar i tako je nastao predivan cvijet. Iako divlji šipak, divlja ruža, pasja ruža ili pasja drača kako ga se sve zove, svojim grmolikim rastom podsjeća na šikaru, divlji šipak je kultura koja se uzgaja. Kada su Snježana i Miodrag Cjepanica u Trnovitičkom Popovcu kod Garešnice naslijedili imanje odlučili su zemlju dobro iskoristiti, a izbor je pao na bobičasto voće.

-Prvo smo posadili 200 sadnica aronije i onda smo sljedeće godine u drugom paketu sadnje posadili 2.500 komada divljeg šipka što je otprilike hektar i pol i još smo dodali borovnice – kaže Miodrag Cjepanica.

Nasadom dominira divlji šipak iz jednostavnog razloga što te kulture ovdje nedostaje. Uzgajaju ga na obroncima Moslavačke gore u nezagađenoj prirodi i iako još nemaju ekološki certifikat drže se eko principa. Prošle godine za prve berbe su tako imali prinos od oko tonu i 400 kilograma, a ove godine 4,3 tone čime su i više nego zadovoljni jer nasad još nije dosegao puni rod. Prodaja je s druge strane startala malo klimavo, ali sada kada su se kupci prisjetili prednosti šipka ide bolje. Divlji šipak naime blagotvorno djeluje na upalne procese i najvažnije – prava je riznica vitamina C.

-Šipak ima šest puta više C vitamina od limuna, a termičkom obradom tek na 150 do 200 stupnjeva šipak gubi kvalitetu C vitamina – ističe Cjepanica.

Cjepanice svoj svježi šipak, ali i marmeladu, čaj i sirup plasiraju na garešničkom i kutinskom području, ali najviše u Zagrebu, no narudžbe su stizale čak i iz Karlovca, Slavonskog Broda, Rijeke, pa i Dubrovnika. Sljedeći korak im je dobivanje certifikata kako bi se probili i na police trgovina, a svoj nasad planiraju obogatiti još jednom danas pomalo zaboravljenom kulturom koja je nekada krasila svako dvorište, svaki voćnjak.

-Imamo plan najesen posaditi hektar i pol dunja. Pitat ćete zašto dunje, pa zato što ih nema dovoljno na našem području, a najvjerojatnije ćemo raditi proizvode od dunja, prije svega rakiju – otkriva gospodin Miodrag.

Siguran je da su obronci Moslavačke gore, nezagađeni kakvi jesu idealni za poljoprivrednu proizvodnju.