Šumarski muzej u Bošnjacima proslavio 15 godina djelovanja

Hrvatske šume imaju dva šumarska muzeja. 2005. godine otvoren je Šumarski muzej u Krasnom, dok je dvije godine kasnije, 2007. godine je otvoren šumarski muzej u Bošnjacima, pa su na samo Martinje proslavili 15 godina djelovanja. Cilj šumarskih muzeja je da građane upoznaju sa prošlošću i sadašnjošću Hrvatskih šum. Muzej u Bošnjacima uglavnom je fokusiran na slavonski hrast, spačvu – kao najvećoj poplavnoj šumi hrasta lužnjaka u Europi tog slavonskog hrasta. U muzeju se prezentira čitava povijest tog drveća, od Rimljana do danas, o bogatoj povijesti organiziranog upravljanja šumama, koja traje duže od 255 godina. Više o posjećenosti muzeja, ali i što se tamo može vidjeti, rekao nam je Antun Leaković

POGLED KROZ DVOGLED

Ja sam relativno zadovoljan sa posjetom u muzejima s obzirom da vijesti sporo teku. Ljudi nam najčešće dolaze po preporuci i to od vrtićkog doba pa do akademika i od Australije, preko Urugvaja i Japana, pa do Oregona. Pročulo se za nas, no to ide jednim sporim korakom. Covid je sve skupa desetkova, međutim imamo zanimljivu noć muzeja kad nas posjećuje preko tisuću ljudi, sve se može vidjeti na našim stranicama kad se otvori Šumarski muzej. Cijela naša briga da do ljudi dospije ono što su šumari, što je šumarstvo i tko su ljudi koji već 255 godina čuvaju šume i prirodu se očito isplatila. – govori Leaković.

NAPRIJED ZELENO JE

Jako se puno može naučiti o Repašu ili “Spačvi u malom”, ali i drugim vrstama, jer je 21 vrsta drveća i grmlje prikazani su u dendrološkoj dvorani. Čitav muzej podijeljen je u 13 cjelina. Naš sugovornik napominje kako su svi koji su posjetili Šumarski muzej u Bošnjacima, budu oduševljeni muzejskim sadržajima.

Moram se pohvaliti da nam knjiga dojmova zaista pršti od pozitivnih recenzija. Stvorila se ta jedna ugodna, obiteljska, a možemo reći i akademska atmosfera, gdje se rasprava razvije sve od onih najmanjih pa do najvećih i najiskusnijih. Sve to bude spontano. Na dvorištu imamo park i neke eksponate vanjskog sadržaja. Tamo ćete pronaći abonos koji je star 6 tisuća godina i nalazi se ispod zemlje u uvjetima bez zraka, jedan trupac star 350 godina koji također stoji među vanjskim eksponatima, sve to pridodaje tim konstruktivnim i nadasve zanimljivim raspravama. Mediji danas često vole naš rad prikazivati u negativnom smislu, no međutim to je težak rad u uvjetima gdje imamo niz invazivnih vrsta, plus klimatske promjene i suše, sve to otežava proces rada, no mi se trudimo i dajemo sve od sebe. Naravno u svakom poslu se pogriješi, znate kako kažu, tko radi taj i griješi, no zaista se trudimo da ih bude što manje i dajemo svoj maksimum u svakom trenutku. – pojašnjava Leaković.

ČUJEŠ LI, ŠUMA TE ZOVE?

Leaković poziva sve posjetitelje da dođu i vide što sve muzej nudi.

Upravo zbog toga što osim našeg prekrasnog mora i naše zeleno more, a to su naše šume, je vrlo interesantno. Sve se to može naći na web stranici kad se upiše šumarski muzej na internetu, naravno tko god želi, moj broj je javan, uvijek možete nazvati i dogovorit ćemo se. Svatko tko dođe bit će ugodno iznenađen. – tvrdi Leaković.

ŠUMOVITI ŠUM ŠUME – Poruke djece i mladih

Zemlja ne pripada čovjeku, već čovjek pripada zemlji. Zemlja je naš jedini dom i zato je moramo čuvati, njezina mora, livade i šume. Sjeti se toga svaki put kad kročiš u šumu. Ne ostavljaj za sobom smeće, ne pali u šumi vatru, od njezinih plodova uzmi samo onoliko koliko ti je potrebno. Poštuj prirodu.