Hrvatska je na pravom putu da postane najvažniji energetski igrač u regiji

Želi li Viktor Orban hrvatsko more, ili možda samo ne želi naftu iz hrvatskih naftovoda? Dok riječi mađarskog premijera i dalje izazivaju oštre reakcije, pomnija analiza otkriva moguću promjenu odnosa energetske moći između Mađarske i Hrvatske, koju Orban želi izbjeći. Reporter Hrvoje Krešić je za Dnevnik Nove TV provjerio što treba očekivati dalje, te kako Hrvatska stoji s plinom, prenosi Dnevnik Nove TV.

Pretenzije Viktora Orbana prema Hrvatskoj i dalje odjekuju. Predsjednik Republike, koji ga je godinama oštro kritizirao, danas za njega nalazi određeno razumijevanje.

“Te njegove sitne palanačke opsesije sa obalom i velikom Mađarskom, to je dio njegovog repertoara, on tak nastupa, mislim, on svakako nije opasnost za Hrvatsku. Orban se bori za svoju državu, bori se za njenu energetsku neovisnost, to je užasno važno i to je to, ja mu neću za to odati sad neko poštovanje – to je njegov posao”, komentirao je predsjednik Zoran Milanović.

A za taj posao Rusija je Orbanu važna jer Mađarskoj prodaje jeftinu naftu, istu onu na koju Europska unija želi nametnuti sankcije. I zato Orban tvrdi kako JANAF nije dovoljan za Mađarsku, kako treba graditi novi naftovod. Andrej Plenković poručuje da nema problema.

“Suradnja Hrvatske i Mađarske je potrebnija Mađarskoj nego Hrvatskoj. Hrvatska igra ulogu zemlje koja ima sada važan strateški položaj za opskrbu cijele srednje i istočne Europe, a to znači daljnje investiranje i u naftovod, i u plinovod, i u LNG terminal na Krku”, rekao je premijer Andrej Plenković.

Ukratko, pred Hrvatskom se otvara velika prilika, no hoće li ju se znati iskoristiti?

“Imamo naftovod, imamo ulazni terminal na Krku, ali ono što nemamo je riječka rafinerija. Mogla bi opskrbljivati cijelo hrvatsko tržište i imati dovoljno derivata za izvoz. U situaciji smo da zbog toga što nije modernizirana ima strukturalne viškove”, naveo je konzultant Jasminko Umičević.

No i kad je plin u pitanju, Hrvatska je u boljoj poziciji od većine europskih država – zaključak je to većeg dijela sudionika ovogodišnjeg susreta stručnjaka za plin u Opatiji.

Od ukupne godišnje potrošnje Hrvatska 21 posto svojih potreba namiruje iz domaće proizvodnje, 22 posto iz Rusije, a 57 posto uvozi preko LNG terminala. Jesen će stoga biti izazovna, ali ne za kućanstva.

“Hrvatska je tu u dobroj poziciji upravo zbog LNG terminala. Počinje punjenje skladišta, koje nije veliko, ali svejedno daje neku sigurnost, a raste i domaća proizvodnja. U jesen se za kućanstva sigurno neće mijenjati cijene”, kazao je energetski analitičar Ivan Brodić.

A dotad bi moglo biti i jasno može li se Hrvatska prometnuti u najvažnijeg energetskog igrača u regiji.