Ribe iz Trakošćanskog jezera ipak nisu završile u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Nakon više od 70 godina, Trakošćansko jezero će se potpuno očistiti. Početkom prosinca prošle godine krenuo je izlov ribe koja se u njemu nalazi, a početkom sljedeće godine jezero bi se trebalo ponovno napuniti vodom kako bi se riba mogla vratiti natrag. Premda se proširila vijest o tome kako će dio riba iz jezera privremeno biti premješteno u Bjelovarsko-bilogorsku županiju, u Nartu, to se pokazalo netočnim. Naime, Športsko-ribolovni klub Trakošćan iz Bednje koji je bio odgovoran za premještanje ribljeg fonda to nam je opovrgnuo.

U priopćenju su istaknuli kako je sva autohtona vrsta ribe ukupne količine 1628 kilograma smještena u osam ribnjaka kojim gospodare kao ovlaštenik ribolovnog prava. Riječ je o ribnjacima Kraljev travnik I., II., III. I IV., Lomarevoj grabi, Jurinom ribnjaku te Škrniku I. I II. Sve je to u skladu s dodatkom plana upravljanja koji je izradio Prirodoslovno-matematički fakultet (Zoologijski zavod), a kojeg je potvrdilo Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Uprava ribarstva. U jezeru se nalazilo najviše šarana, smuđeva, somova, štuka, linjaka, deverika i bodorki, a riba je selektirana kako bi se uklonile one alohtone i invazivne. Sva izlovljena riba po završetku radova bit će vraćena u svoje prvobitno stanište, odnosno jezero Trakošćan, poručili su iz ŠRK-a.

Danijel Bunić iz Hrvatskih voda otkrio je kako je jezero imalo puno drukčiji tretman u prošlosti kad ga je grof koji je njime upravljao čistio svake dvije godine.

– Ozbiljnije čišćenje je bilo prije više od 70 godina i od ukupnog kapaciteta tog jezera koje je veće od četiri tisuće kubičnih metara, mi u ovom trenutku imamo polovicu jezera zapunjeno s muljem. S obzirom da je lokacija jezera takva da su s okolnih strana jezera strme padine koje su pod šumom i uslijed erozije tla i donosa biljnog materijala u jezero su se nataložile velike količine hranjivih tvari, pala je kvaliteta vode, pogotovo u ljetnom režimu kada su više temperature i imamo deficit kisika u vodi i kroz neko duže vrijeme ako bi se ovakav režim u jezeru ostavio, došlo bi do močvarnih uvjeta. Da bi se spriječilo zamočvarenje tog jezera, potrebno je ukloniti taj sediment da bismo dobili dovoljnu dubinu, da bismo smanjili nutrijente u vodi i da bismo povećali prozirnost vode – napominje Bunić.

Kako smo već naveli, ŠRK Trakošćan iz Bednje bio je odgovoran za organizaciju izlova, selektiranja, seljenja i zbrinjavanja autohtonih riba, a trošak od 150 tisuća kuna financirale su Općina Bednja i Varaždinska županija s obzirom da je riječ o neprofitnoj organizaciji. Što se tiče radova na jezeru, tu su investitor Hrvatske vode, kaže Bunić.

– Vrijednost samih radova izmuljivanja je 14,6 milijuna kuna, dok je vrijednost stručnog nadzora 115 tisuća kuna. Očekujemo da bi krajem travnja imali već prosušen taj mulj do razine da se može kopati građevinskom mehanizacijom i izvlačiti ga iz jezera – naglašava Bunić.