Može li dvadeset milijuna kuna održati posrnuli sektor?

Svaki treći mljekar u Hrvatskoj razmišlja o zatvaranju farme ili prelasku na neki drugi oblik proizvodnje, kaže predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Igor Rešetar. Kap koja je prelila čašu je rast inputa i stagnacija ili pad cijene mlijeka. Stočna hrana je najskuplja u posljednjih sedam godina, a rastu i cijene energenata i prijevoza. Mljekari na svakoj litri mlijeka gube najmanje kunu i 58 lipa. Kako bi očuvali proizvodnju, Ministarstvo poljoprivrede je donijelo 20 milijuna kuna težak program potpore s tri mjere, a najveći dio od 15 milijuna odlazi primarnim proizvođačima kojima će se potpora dodijeliti proporcionalno prema broju ženskih grla s barem jednim teljenjem. Maksimalan broj grla za koji se može dobiti potpora je sto i upravo na to ima najviše prigovora. Dio uglavnom većih proizvođača drži da ograničenja broja grla ne bi trebalo biti, predsjednik županijske udruge uzgajivača simentalskog goveda Siniša Dreta pak drži da bez ograničenja mali ne bi dobili čak ni mrvice.

-Jedna velika Nizozemska koja raspolaže s ogromnim fondom kao i Njemačka imaju sto hektara, sto grla i tu misa završava, ako imaš pet tisuća grla to je tvoj problem, a kod nas odnesu svi ostali srednjima kolač – kaže Dreta.

Ovog potpornog kolača od 15 milijuna kuna za 60 tisuća grla ionako neće biti dovoljno. To je otprilike kao da na goruću kuću bacite kantu vode da bi ugasili požar.

-Sve mjere koje su financijske sigurno su dobre, ali kada je jedan sektor u gubitku 700 milijuna, a dobije 15 milijuna to sigurno nije dovoljno da se zadrži sadašnja proizvodnja – upozorava Rešetar.

Tri milijuna kuna odlazi mikro, malim i srednjim otkupljivačima mlijeka za pokrivanje dijela troška sabiranja pod uvjetom da otkupljuju samo mlijeko proizvedeno u Hrvatskoj. Registrirano je 28 malih mljekara koje rade s više od 20 posto proizvođača i često su jedine koje odlaze na slabo naseljena i loše prometno povezana područja, potvrđuje vlasnica daruvarske sirane Biogal Melita Pokorni.

-Velike mljekare proizvođače koji su dislocirani od glavnih prometnica ili imaju manju proizvodnju napuštaju ili im snize cijenu i onda ih mi preuzimamo. Iskreno, bude nam ih i žao – iskrena je Pokorni.

Biogal tako mlijeko otkupljuje od 24 kooperanta s područja Končanice, Sirača i Đulovca i dnevno naprave 150 kilometara. Ministarstvo poljoprivrede je osiguralo potporu do deset lipa po kilogramu otkupljenog mlijeka iako će vjerojatno kada se novac raspodijeli prerađivači dobiti tri lipe po kilogramu. Svaka kuna je, kažu nam mljekari, dobrodošla, ali sumnjaju da će ovih dvadeset milijuna usporiti pad. Za neke poput obitelji Jareš iz Donjih Sređana odustajanje ipak nije opcija. Za njih to ne smije biti opcija.

-Mi smo korisnici europskih fondova i sljedećih pet godina ne možemo smanjiti broj grla jer bi kršili zakonski okvir – kaže Adela Jareš.

Stoga će Jareši kako bi opstali možda morati cijene svojih proizvoda podići, a ni tu vjerojatno nisu jedini.