Pčelari u središnjoj Hrvatskoj ostali bez trećine zajednica

Duga zima s povremenim hladnim ugrizima koja se nadovezala na prošlogodišnji bespašni kolovoz dovela je do problema u pčelinjacima. U kombinaciji s mrskim neprijateljicama varoom i američkom gnjiloćom to je dovelo do gubitaka pčelinjih zajednica od tridesetak posto na grubišnopoljskom području, potvrdio nam je predsjednik tamošnje pčelarske udruge Maslačak Zvonko Horak. Zbog toga su košnice i sada bez meda, prazne.

-To je na 90 posto lokacija, a ako tu pčelari ne interveniraju bojim se da će ostati bez pčela. Ja sam imao priliku primijetiti da je prije tri-četiri tjedna kada je bio onaj hladan period, ako se nije interveniralo s pogačama ili prihranom, matica prestala nositi i nije bilo mladog legla – upozorava Horak.

Ni na pakračko-lipičkom području nije ništa bolje. I ondje su pčelari kroz zimu ostali bez trećine zajednica, a povjerenik Udruge pčelara Pakrac-Lipik Tihomir Martinović za to krivi klimatske promjene. No, kako pomoći ni sam ne zna.

-To je jako teško pitanje. Znate kako? Seliti, seliti, a kada selite onda pokupite bolesti, treba i tražiti lokacije koje nisu zagađene – uz uzdah navodi Martinović.

Selidba međutim nosi dodatne troškove što je novi problem. Nakon nekoliko godina mršavih godina resursi pčelara su se istopili, a prazne košnice su sve veći problem. Već tjedan dana bez prihrane pčela u teškom razdoblju može dovesti do problema, a razlog zbog kojeg dio pčelara ne prihranjuje pčele nije nemar ili nebriga, razlog je potpuno poražavajuć – besparica.

-Pčelari sada već treću godinu neće imati prihoda od pčelarstva, a onima koji imaju veći broj košnica nije mali izdatak kupovati šećer i oni jednostavno nemaju novca i ne kupuju šećer i ne prihranjuju pčele – kaže Horak.

Horak apelira na pčelare da pregledaju košnice i prihrane pčele ako nema meda jer ako nemaju hrane to im stvara stres što ih čini podložnima bolestima, a to pak rezultira gubicima koji su loša vijest ne samo za pčelare s obzirom na ulogu pčela u oprašivanju.