Što s autohtonim sortama?

Inicijativa “Sjeme je naše ljudsko pravo” u četvrtak je od saborskih zastupnika zatražila da ne podrže prijedlog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, upozorivši da nije izrađen u skladu s propisima i da će negativno utjecati na obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Ministarstvo poljoprivrede odgovara kako zakon regulira isključivo prodaju sjemena i sadnog materijala kao što su voćne sadnice i presadnice, pupovi i slično, a ne zabranjuje malim proizvođačima da za potrebe proizvodnje hrane obavljaju sjetvu sjemena iz vlastitog uzgoja od materijala sorti koje nisu registrirane, niti ih ograničava u stavljanju plodova na tržište dobivenih od tih sorti. Navedene odredbe obuhvatiti će samo proizvođače koji uzgajaju na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.

Da bi se sjeme stavilo na tržište u bilo kojoj državi članici, ono mora proći proces certifikacije prema direktivama EU. Ne postoji jedinstvena odredba koja regulira sjetvu vlastitog sjemena s poljoprivrednog gospodarstva – svaka država članica rješava ovu problematiku zasebno. Sukladno navedenom, kako bi poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja zdravog i kvalitetnog sjemenskog materijala sjemena proizvedenog na vlastitom gospodarstvu, zakon o sjemenu uvodi pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade radi suzbijanja širenja bolesti i korova, pojašnjavaju iz ministarstva dodajući da prijedlog zakona ne ograničava načela ekološke proizvodnje.

Naglašavaju i kako su predviđena izuzeća od dorade za „čuvane sorte“, autohtone i tradicijske sorte, kao i ekološke proizvođače sjemena.