Sve o hrvatskoj književnosti na esperantu doznajte u knjižnici srednjoškolskog centra!

U školskoj knjižnici četiriju srednjih škola postavljena je izložba Hrvatska književnost na esperantu. Oblikovale su je knjižničarke Ekonomske i birotehničke škole te Medicinske škole Bjelovar u povodu Mjeseca hrvatske knjige (od 15. listopada do 15. studenoga), koji je ove godine posvećen književnim prevoditeljima. Izložba je realizirana u suradnji s Društvom esperantista Bjelovara, koje je ovom prigodom knjižnici posudilo četrdesetak naslova hrvatskih književnih djela na esperantu.

Cilj izložbe je ukazati učenicima na značaj ovog međunarodnog jezika i predstaviti književna djela koja su prevedena. Izložba ima nekoliko dijelova. U prvom se opisuje razvoj esperanta, njegovo značenje i uloga Lazara Ludviga Zamenhofa. Spomenimo samo temeljne činjenice. Esperanto je umjetni, međunarodni jezik koji čini međusobno razumijevanje ljudi različitih materinjih jezika lakšim. Autor esperanta je dr. Lazar Ludvig Zamenhof, liječnik židovskog porijekla iz Poljske, koji je 1887. godine napisao prvi udžbenik tog jezika.

Dio izložbe posvećen je razvoju i značenju esperanta u Bjelovaru. Prvo društvo esperantista u Bjelovaru osnovano je 1909. godine, samo godinu dana nakon osnivanja društva u Rijeci i Zagrebu. Uz brojne tečajeve učenja esperanta, izdavanja časopisa i organiziranja različitih kulturnih događaja, Društvo esperantista našeg grada je tijekom svojega djelovanja iznimno aktivno i na području prevodilačke djelatnosti. Osim plodnog i aktivnog prevoditeljskog rada, članovi Društva su od 2013. godine pokrenuli manifestaciju Esperantisti Bjelovara svome gradu, koja se svake godine održava u rujnu uz Dan grada Bjelovara.

Da je Bjelovar jedan od najznačajnijih “esperantskih” gradova u Hrvatskoj, potvrđuje činjenica da je autor prvog izvornog književnog uratka na esperantu u Hrvatskoj Slavko Ježić, hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj. On je 1910. godine, kada je objavljena njegova originalna ljubavna pjesma Se ci scius (Kad bi znala), bio bjelovarski gimnazijalac. Bjelovaru pripada i titula grada u kojemu je nastao prijevod Zlatarovog zlata Augusta Šenoa. To je prvi roman preveden na esperanto iz hrvatske književnosti, a preveo ga je Fran Kolar-Krom 1911. godine. Prvo izdanje ovoga prijevoda sastavni je dio izložbe, uz još neke stare i vrijedne knjige, te prijevode iz dječje, zavičajne te suvremene hrvatske književnosti.

Budući da je izložba edukativnog karaktera, za učenike smo pripremili i popratne aktivnosti i sadržaje – brošuru o hrvatskoj književnosti na esperantu, križaljku te malu školu esperanta. Izložba je otvorena do 17. studenoga 2023., a mogu je posjetiti svi zainteresirani poznavatelji esperanta, ali i oni koji bi ga u budućnosti željeli naučiti.

Tekst i fotografije: mr. sc. Zorka Renić i Alica Bačeković Pavelić, prof. i dipl. bibl.