Studenti u Bjelovaru uče hrvatski znakovni jezik i sjajno im ide!

BJELOVAR – “Uvod u hrvatski znakovni jezik” izborni je predmet Stručnog studija Sestrinstvo kojeg studenti i studentice mogu odabrati na Veleučilištu u Bjelovaru. Predmet na raspolaganju stoji već četiri godine, a mogu ga izabrati studenti/ce druge godine. Da je zainteresiranost studenata izvrsna dokazuje podatak od 62 polaznika u prošlom semestru, otkriva Đurđica Grabovac, viši predavač i voditeljica studija Sestrinstvo.

– U osnovi predavanje se sastoji od praktičnog rada. Studenti tijekom cijelog predavanja vježbaju znakove. Prvo im se pokažu znakovi, a onda ih vježbaju zajedno u paru što često studentima zna biti zabavno i zanimljivo jer većina njih prvi put se susreće sa hrvatskim znakovnim jezikom – kaže. 

U pravilu na nastavu dolaze i članovi udruge gluhih iz Bjelovara. 

– Osim što studentima održe kratko predavanje, studenti imaju prilike komunicirati s članovima udruge na znakovnom jeziku i utvrditi naučeno. Komunikacija sa gluhim osobama studentima je također zanimljiva jer velika većina nikada nije imala tu mogućnost – dodaje Grabovac. 

Osim Udruge osoba oštećena sluha BBŽ, u VUB-u je gostujuće predavanje održala predsjednica Saveza Dodir dr. sc. Sanje Tarczay. Naime, Sanja Tarczay je prva gluhoslijepa doktorica znanosti u Hrvatskoj stoga je njezino predavanje o gluhoslijepoći bilo zanimljivo i jedinstveno, dodaje.

– Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 10 posto populacije ima neki stupanj oštećenja sluha. Isto tako procjene kažu da se godišnje oko 300 djece rodi s oštećenim sluhom. Pitanje je vremena kada ćemo se susresti sa osobom oštećena sluha pa je poželjno poznavati barem osnove znakovnog jezika. Zaposlenicima zdravstvenih ustanova važno je da pacijentima mogu prenijeti bitne informacije za njihovo zdravlje. Stoga je tim djelatnicima još važnije da poznaju hrvatski znakovni jezik. Na žalost kod nas sustav još nije uređen kao u zapadnim zemljama gdje se na primjer roditelji koji imaju novorođeno dijete s oštećenim sluhom aktivno uključe u zajednicu gluhih (npr. udrugu) i uče znakovni jezik – rekla je Grabovac.  

– Kod nas je svijest važnosti učenja hrvatskog znakovnog jezika još u povojima, a obrazovanje mladih jedan je od najboljih načina kako podići znanje i svijest važnosti znakovnog jezika da bismo osobe oštećena sluha uključili u zajednicu, zaključuje. 

Nadaju se u bjelovarskom Veleučilištu da će studenti i dalje tako predano pokazivati interes za hrvatski znakovni jezik koji je u brojnim poslovima, pa tako i medicini, od velike važnosti.