Kakva je to školska kuhinja u kojoj nema prava na repete?

BJELOVAR – Poskupljenje školske kuhinje u bjelovarskim osnovnim školama, čini se, nije naišlo na velike kritike s obzirom da je broj djece koja jedu u školi ostao isti ili čak porastao. Zamjenik bjelovarskog gradonačelnika, Igor Brajdić u suradnji sa svim ravnateljima osnovnih škola u gradu angažirao je nutricionisticu kako bi osmislila jelovnike.

– Školska prehrana izuzetno mi je važna. Želim da djeca jedu domaću, lokalnu i zdravu hranu. Školska prehrana nije poskupila od 2008. otkad je bila šest kuna, a sada je devet. Znam da povećanje cijena nikad nije popularna odluka, međutim ja nisam ovdje da bih bio popularan nego da naša djeca zaista jedu domaću hranu. Svi govorimo o razvitku poljoprivrede i o domaćim lokalnim proizvodima. Treba nam biti u interesu da naši poljoprivrednici plasiraju svoje proizvode u škole – istaknuo je Brajdić. Ravnateljica I. osnovne škole, Martina Supančić kazala je kako su jelovnici slični kao i lani.

– Jelovnici su slični kao i prošle godine jer i prošle godine smo radili prehranu prema jelovnicima koje je nutricionistica propisala. Ništa se puno to nije promijenilo, osim što ćemo sada još više obratiti pažnju da bude sve domaće, to je uglavnom promjena. Nažalost došlo je do poskupljenja i energenata i živežnih namirnica pa smo se morali i mi tome prilagoditi – navela je. Roditelji umjesto dosadašnjih 120 kuna za školsku kuhinju moraju izdvojiti oko 160 kuna mjesečno. Ipak, ravnateljica ističe kako cijena nije utjecala na smanjenje broja učenika koji se hrane u kuhinji. Naprotiv, broj se povećao. Ista je situacija i u II. osnovnoj školi, kaže ravnateljica Ines Kapša.

– Primijetili smo porast broja učenika koji se hrane u kuhinji u II. osnovnoj školi sa 460 prošle godine na 500 ove školske godine. Zanimanje postoji, ono je naravno veće u nižim razredima gdje u nekim razredima čak svi jedu, a u predmetnoj nastavi djeca inače manje jedu što su stariji tako da je tamo nešto manji broj učenika, ali učenici redovito idu u školsku kuhinju i uglavnom jedu. Ako vidimo da neko jelo baš ne ide, čujemo se s nutricionisticom i pokušamo to promijeniti kako bi djeca ipak pojela u školi obrok koji plate – naglasila je. Premda djeca manje vole variva, navodi kako ih i dalje pripremaju jer treba naučiti djecu na zdraviju prehranu. Ipak, ako uvide da neko povrće ne žele, u dogovoru s nutricionisticom spremni su ga promijeniti.

Margita Zlatić, magistra nutricionizma angažirana za sastavljanje jelovnika u školskim kuhinjama smatra kako su roditelji svjesni da je sve poskupjelo te zato nema puno pritužbi na podizanje cijena.

– Nije stvar u tome da će na jelovniku sad biti nešto ekstravagantno, cilj je da djeca imaju što više domaćih proizvoda i zdrave hrane koliko je to moguće napraviti. Djeca imaju taj obrok koji bi trebao biti kompletan da ih drži čitav dan u školi. Nikako ne možemo napraviti da ponedjeljkom bude nešto kuhano, tad je griz ili nešto komadno dakle ono što mogu napraviti s obzirom da kuhari dan prije ne rade. Ponedjeljkom je uvijek nešto tako jednostavno. Varivo je jednom tjedno, dvaput tjedno je mesni obrok s prilogom i salatom uz koji uvijek dolazi neko voće ili mliječni proizvod i petkom je obrok bezmesni na bazi lakto vegetarijanskog menija – pojasnila je. Dogradonačelnik Brajdić ne razumije zašto se ponedjeljkom ne bi mogao pripremiti kuhani obrok, no ipak nema ništa protiv da djeca ponekad dobiju i nešto manje zdravo, ako je riječ o samo jednom danu u tjednu i u dogovoru s nutricionisticom. Naglasio je kako mu se roditelji slobodno mogu javiti ako nešto nije kako bi trebalo biti.

– Izašli smo u susret ravnateljima da se podigne cijena obroka sa šest na devet kuna, ali onda ne može ostati sve isto. Ako do mene dođe pritužba da dijete nema pravo na repete, da jelo nije bilo kuhano ili toplo, znači da nešto ne valja i molim roditelje da mi to jave – poručio je. Inače, u kuhinjama osnovnih škola na području grada Bjelovara hrani se  2925 djece, od čega se njih 998 hrani besplatno putem projekta Djetinjstvo bez gladi za koje Europska unija daje pet i pol kuna, a Grad će umjesto dosadašnjih 50 lipa ubuduće dodati tri i pol kune po djetetu.