Novi Zakon o grobljima donosi hrpu promjena, a jednu nikako ne smijete propustiti

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine izradilo je novi Zakon o grobljima koji će zamijeniti dosadašnji zakon iz 1998. godine. Što to konkretno znači za vas kao korisnika grobnog mjesta i koje su najvažnije promjene? Donosimo pregled ključnih novosti i promjena koje su unesene između prvog prijedloga i konačne verzije zakona.

Što se mijenja za građane?

Novi zakon donosi veću pravnu sigurnost za korisnike grobnih mjesta. Nasljeđivanje i ustupanje prava korištenja grobnog mjesta sada je jasnije definirano, a javni bilježnici će po službenoj dužnosti dostavljati rješenja o nasljeđivanju upravitelju groblja. To znači da više nećete sami morati podnositi zahtjeve za upis novog korisnika nakon smrti člana obitelji.

Dio grobnog očevidnika koji sadrži podatke o grobnim mjestima, imena korisnika i ukopanih osoba bit će javan i objavljen na web stranicama upravitelja groblja ili jedinice lokalne samouprave. To će vam omogućiti lakši pristup informacijama o dostupnosti grobnih mjesta i njihovim korisnicima.

Dosad je postojala neujednačena praksa oko toga koliko mora proći od zadnjeg ukopa do mogućnosti novog ukopa u isto grobno mjesto. Novi zakon standardizira te rokove na 10 godina za grob i 20 godina za grobnicu, uz uvjet da su se ostvarili uvjeti za produbljenje groba, odnosno sabiranje posmrtnih ostataka.

Prvi put se zakonom jasno regulira što se može učiniti s kremiranim posmrtnim ostacima. Jedinice lokalne samouprave će moći odrediti mjesta na kojima je dopušteno prosipanje pepela, kako unutar groblja tako i izvan njega. To će riješiti dosadašnju pravnu prazninu oko ove sve popularnije prakse.

Ovo je promjena koju nikako ne smijete propustiti: Ako ne plaćate godišnju grobnu naknadu i dugovanje prijeđe iznos od deset godišnjih naknada, upravitelj groblja vas mora obavijestiti i dati vam rok od 30 dana da podmirite dug. Tek nakon toga možete izgubiti pravo korištenja grobnog mjesta, koje se tada smatra grobnim mjestom bez korisnika i može se dodijeliti nekom drugom. Ovo je izuzetno važno jer mnogi ljudi nisu svjesni da zbog neplaćanja naknade mogu izgubiti grobno mjesto koje možda ima i veliku sentimentalnu vrijednost jer su tu pokopani njihovi bližnji. Novi zakon donosi više pravne sigurnosti nego dosadašnja neujednačena praksa, ali i jasno definira posljedice neplaćanja.

Novi zakon po prvi put daje poseban status memorijalnim grobljima za stradale u Domovinskom ratu. Njima neće upravljati lokalne jedinice, već ministarstvo nadležno za hrvatske branitelje.

Što se promijenilo između prvog prijedloga i konačne verzije?

Nakon rasprave u Saboru, u konačnu verziju zakona unesene su određene izmjene.

Na prijedlog pučke pravobraniteljice, preciznije je definirano što se smatra neprimjerenim natpisima na grobnim mjestima. Jasnije je navedeno da su zabranjeni oni simboli koji su suprotni vrednotama ustavnog poretka ili pozitivnim propisima Republike Hrvatske, vrijeđaju nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje građana, ili vrijeđaju vrijednosti Domovinskog rata.

Ako je korisnik grobnog mjesta nepoznat ili nepoznatog boravišta, obavijesti će se objavljivati na oglasnoj ploči na ulazu u groblje i na oglasnoj ploči jedinice lokalne samouprave. Ovo će ubrzati postupke i spriječiti izbjegavanje obveza.

Iz prvotnog prijedloga uklonjena je odredba koja je propisivala način traženja pomoći policije pri izvršenju rješenja o uklanjanju neprimjerenih spomenika, jer je to već regulirano drugim zakonom.

Lokalne jedinice samouprave imaju rok od godine dana za donošenje odluka kojima će detaljnije urediti upravljanje grobljima na svom području, a upravitelji groblja imaju rok od 60 dana za usklađivanje poslovanja s novim odredbama.

Ukoliko ste korisnik grobnog mjesta, vrijedi provjeriti je li vaše grobno mjesto usklađeno s novim odredbama i jesu li vaši podaci u grobnom očevidniku ažurni.