Naš stomatolog upozorava: Ovo su dvije glavne greške zbog kojih vaša djeca imaju karijes, evo kako ih ispraviti
Redakcija (kk)
6. ožujka 2025.
Prema istraživanju HZJZ-a iz 2023. godine djeci i mladima do 18 godine izvađeno je 64 688 zubi, napravljeno 370 415 ispuna, od toga 48 181 djeci do šest godina. Alarmantni su to podaci stoga smo razgovarali s bjelovarskim stomatologom Andrijom Seginom koji je istaknuo neke od ključnih grešaka koje djeca i roditelji rade.
– Najčešća pogreška je nedovoljna edukacija roditelja o važnosti pravilne oralne higijene, poput nepoznavanja pravilnog vremena za početak pranja zubi, korištenja neadekvatnih četkica i pasta, te zanemarivanje važnosti redovitih stomatoloških pregleda. Često se ne razumije koliko je važno podučavati djecu pravilnom pranju zubi i razvijati tu naviku već od najranije dobi čime se može spriječiti nastanak ozbiljnih dentalnih problema – uvodno je istaknuo Segin, dodavši kako bi svaki roditelj trebao održavati djetetovu higijenu dok ono ne postane samostalno što je oko sedme godine života, a zatim i dalje redovno provjeravati djetetovu higijenu sve do puberteta.
Redovno pranje zubi je od ključne važnosti za sprječavanje nakupljanja plaka, razvoj karijesa i održavanje zdravlja desni.
– Djeca bi trebala prati zube najmanje dva puta dnevno – nakon doručka i prije spavanja. Roditelji igraju ključnu ulogu u razvijanju ove navike – nadodaje Segin.
Glavni problemi u dječjoj oralnoj higijeni obično proizlaze iz kombinacije neredovite higijene i prekomjernog unosa slatkiša. Konzumacija slatkiša, točnije šećera potpomaže bakterije koje stvaraju kiseline u usnoj šupljini, što dovodi do demineralizacije zubne cakline i razvoja karijesa.
– Loša higijena dodatno pogoršava situaciju jer nakupljeni plak i bakterije na zubima omogućuju brzi razvoj karijesa i drugih oralnih bolesti. Stoga, oboje – nepravilna higijena i loše prehrambene navike – igraju ključnu ulogu u zdravlju zubi – govori Segin.
Nakon svega, postavlja se pitanje: kako popraviti lošu sliku?
– Ispravljanje loše slike oralne higijene zahtijeva sustavan pristup koji uključuje edukaciju djece i roditelja o pravilnoj oralnoj higijeni, važnosti uravnotežene prehrane, te redovitih stomatoloških pregleda. Od presudne je važnosti uvođenje rutine pranja zubi u vrlo ranoj dobi, uz poticanje pravilnog korištenja zubnih četkica i paste, te smanjenje unosa šećera. Stomatolozi uz roditelje mogu odigrati ključnu ulogu u prevenciji, nudeći rane preglede i savjete o oralnoj higijeni, čime se smanjuje rizik od nastanka ozbiljnih dentalnih problema u kasnijem uzrastu – ističe Segin.
Da zube treba redovno prati znaju i mališani iz Dječjeg vrtića Šandrovac, koji su nam otkrili koliko često peru zube i jesu li ikada bili kod zubara.
– Zube perem po noći i po danu, a imam jednorog četkicu koja svijetli koliko dugo moram prati zube. Bila sam kod zubarke, brusila mi je zube i gledala, nije me boljelo – govori nam Mila Ščrbić.
Da odlazak kod zubara nije bauk zna i Ela Flebar.
– Zube perem po danu i po noći, a ponekad i nakon što jedem slatkiše. Bila sam kod zubarke i nije bilo strašno. Pasta za zube koju koristim napravljena je od jagode, a četkica koju koristim se može lijepit za umivaonik – pojasnila je.
Opet ima i onih koji malo manje peru zube, stoga su zubare posjetili i po nekoliko puta.
– Zube perem po noći, baš i ne po danu. Po danu zaboravim uvijek. Doma imam običnu četkicu i sama perem zube. Kod zubarke sam bila, više puta mi je gledala zube i sad sam išla brusit zub i još jednom ću ići, no, malo mi je smetala sisaljka – istaknula je Martina Bedeković.
Glavni problemi u dječjoj oralnoj higijeni obično proizlaze iz kombinacije neredovite higijene i prekomjernog unosa slatkiša.
– Preporučuje se da djeca posjete zubara najkasnije do prvog rođendana, odnosno čim počnu nicati prvi zubi. Rani stomatološki pregledi omogućuju pravovremeno prepoznavanje potencijalnih problema, te pružaju roditeljima smjernice za pravilnu njegu dječjih zubi. Osim toga, prvi posjet zubaru omogućuje djeci da se naviknu na stomatološke preglede, što može smanjiti strah i anksioznost prema zubarima u budućnosti – zaključuje Segin.