PSIHOLOGINJA: Interes za bojkot pada jer bi svi htjeli brze promjene, ali da se pritom ne moraju sami mijenjati

Prvi bojkot imao je najveći učinak jer se odazvao najveći broj ljudi, drugi je bio nešto slabiji. No sudeći prema trećem bojkotu čini se kako su ga se Hrvati brzo zasitili jer je prema podacima porezne uprave nakon trećeg bojkota iznos računa samo 15 posto manji u odnosu na 17. siječnja kad bojkota nije bilo. Čini se da je Hrvatima gotovo nemoguća misija jedan dan ne otići u trgovinu, a zašto je tako objasnila je psihologinja Vesna Raguž Staničić.

“Mislim da je riječ o kolektivnoj nespremnosti na veći angažman tipa ustrajnost u nečemu. Mislim da je slično kao kod neizlaženja na izbore jer ljudi su recimo na prve izbore izašli u najvećem broju, na drugim izborima u nešto manjem, a na trećim i još manjem. Dakle, to je u biti nespremnost na kolektivnoj razini da se nešto učini. Ljudi bi vrlo često htjeli rezultate vidjeti odmah i onda im nekako ne pada baš na bolje činjenica da se rezultati neće vidjeti odmah nego se za te rezultate ipak treba pričekati neko vrijeme. Možemo reći da kod nas nije dovoljno sazrela kolektivna spremnost da se angažiramo oko nečega čiji će rezultati doći puno puno kasnije jer ne znam što bi se trebalo dogoditi pa da ljudi pokažu daleko veću volju i veću angažiranost,” objašnjava Raguž Staničić dodajući kako bi ljudi htjeli promijene bez da se sami mijenjaju.

“Naravno, ono što bih htjela naglasiti jest da je ljude najteže maknuti iz njihove zone komfora i upravo se često ponavlja scenarij da bi ljudi htjeli velike promjene, ali da se pritom sami ne moraju mijenjati što u praksi baš i ne funkcionira. Ljudi jako vole biti u nečemu stabilnom, bez promjena. Očito da je većini ljudi u našoj zemlji izazovno to da sad odjednom ne mogu petkom ne ići u kupovinu iako je to vrlo izvodivo jer na kraju zašto bi morali baš petkom u trgovinu kad je bojkot,” kaže Raguž Staničić za Soundset Ragusu, a svima nam ostaje vidjeti kako će se razvijati situacija s bojkotom i hoće li među Hrvatima pobijediti konzumerizam unatoč visokim cijenama ili disciplina.