Gradonačelnik i struka odgovorili kritičarima: ‘Plan razvoja grada ne donosi sivilo, već puno boja, oblika i odličnih mogućnosti’

Gradsko vijeće Grada Bjelovara danas je obilježila prezentacija i knjiga s 300-tinjak stranica detaljnih analiza i prijedloga za tri trenutno potpuno neiskorištena bjelovarska prostora ogromne vrijednosti. Naime, kako smo već pisali, riječ je o revolucionarnom planu razvoja Bjelovara do 2050. godine koji bi trebao temeljito promijeniti tri ključne lokacije u gradu.

Za izradu studije bili su zaduženi stručnjaci zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, profesor Alen Žunić i arhitektica Petra Vlahek.

– Ovdje je riječ o planu razvoja Bjelovara, jer smatram da bez detaljne vizije, niti jedan grad ne može imati budućnost. Plan razvoja pomalo djeluje futuristički, zato naglašavam da je u fokusu strategija razvoja prostornih planova. Na taj način ćemo lakše krenuti u potragu za potencijalnim investitorima. Primjerice, u procesu smo dobivanja prostora nekadašnjeg Bjelovarskog vrta. Grad jednostavno mora imati, barem okvirni plan što učiniti s tim zaista velikim prostorom. Tako je i s nekadašnjim BiM-om, silosima, proširenjem groblja u smjeru istoka, a u planu je i izgradnja koncertne dvorane i gradske bjelovarske linije koja bi povezivala krajnje točke grada, s ishodištima na sjeveru i jugu, rekao je gradonačelnik Dario Hrebak.

Vjeruje se da bi Bjelovar s jasnom strategijom grada, vizijom i idejom razvoja probudio interes za ulaganje, privatne investicije te javno privatna partnerstva.

– Svaka od ovih zona može dobiti idejno rješenje, idejni, glavni i izvedbeni projekt. Naravno da Bjelovar neće izgledati točno kao na prikazu, kao što su danas mnogi komentirali da se ide u jednom sivom, tmurnom smjeru. U stvarnosti će biti puno boja, prilagodbi i oblika. Dakle, ovo ne možemo shvatiti kao finalnu sliku Bjelovara do 2050. godine. Mi smo cijeli grad analizirali vrlo detaljno i precizno, napravili smo jedan ‘doktorski pregled’. Uočili smo eventualne probleme, pronašli mogućnosti, došli do odličnih rješenja. Sada jako pozitivno gledamo u smjeru budućnosti, jer Bjelovar sadrži brojne potencijale, rekao je profesor Alen Žunić.

Ukratko, na mjestu napuštenih silosa u središtu grada trebao bi niknuti novi gradski centar. U njemu bi se, uz očuvanje dijela postojeće arhitekture, izgradili prvi bjelovarski ‘multiplex’ i art kino, koncertna dvorana te prostor za suvremeni ples i glumu. Kompleks bi mogao uključivati i muzej suvremene umjetnosti, muzej bjelovarske industrije, galerije, trgovački centar, hotel i stambene zgrade, sve povezano trgovima i parkovima. Nekadašnji Bjelovarski vrt zamišljen je kao spoj edukacije, zdravlja i ekologije. Trenutno neiskorištena zelena površina trebala bi se pretvoriti u botanički vrt sa staklenicima i japanskim vrtom, a posjetitelji bi mogli uživati u šetnicama, vidikovcima i odmorištima. Posebnu atrakciju predstavljali bi akvarij i insektarij s bogatim životinjskim svijetom.

Najveća promjena očekuje se na jugu grada, gdje bi se na mjestu nekadašnje Bjelovarske industrije mesa trebao izgraditi tehnološki kampus koji bi bio usmjeren na razvoj robotike i umjetne inteligencije, s istraživačkim laboratorijima i edukacijskim prostorima. Vizuru grada na tom bi dijelu mogli promijeniti neboderi poslovne i stambene namjene. Sve tri zone povezivala bi tzv. Bjelovarska linija, odnosno pješačko – biciklistička staza duga 4,5 kilometara.