[FOTO] Prežgana juha, žganci, domaći kruh s masti ili pekmezom…Evo gdje se danas uživalo u doručku Pere Kvržice

U idiličnom ambijentu Lovrakovog centra u Velikom Grđevcu održan je prvi „Doručak u Mlinu Družbe Pere Kvržice“, jedinstveni gastronomski događaj posvećen oživljavanju tradicijskih specijaliteta. Na stolovima su se našli mirisni domaći kruh, prežgana juha, žuti i bijeli žganci, kruh s mašću te kruh s pekmezom – tek dio jela koja su nekada bila neizostavan dio svakodnevice. Ovaj doručak dio je istraživanja u sklopu projekta 8. Pazi što jedeš Laboratorij 2024., čiji će rezultati uskoro biti predstavljeni.

Ravnateljica Kulturnog centra Mato Lovrak Zvjezdana Galkowski otkrila nam je hoće li ovi recepti i jelovnici jednog dana zaživjeti.

– Vjerujem da su svi čuli za neka od ovih jela, a neka se i danas pripremaju ovdje u Velikom Grđevcu, u pojedinim obiteljima. No, u suradnji s našim lokalnim ugostiteljskim objektom, koji je i danas pripremio ova tradicionalna jela, pružili smo priliku da ih degustiramo i doživimo njihov autentičan okus. Ova su jela nekada bila sastavni dio svakodnevnog života – bijeli i žuti žganci, prežgana juha, kruh s domaćim maslacem i pekmezom, kao i kruh s mašću. Možda se posljednje danas ne bi našlo na vrhu preporuka modernih nutricionista, ali sve više prepoznajemo vrijednost zdravih masnoća, koje su našem organizmu itekako potrebne – istaknula je ravnateljica.

Jedan od najvećih izazova danas jest nabava izvornih namirnica za pripremu ovih jela. Nekada su se uzgajale u domaćinstvima, bile su sastavni dio obiteljske tradicije i prehrambene kulture. Danas je takvu vrijednost teže očuvati, no upravo kroz ovakve inicijative nastoji se oživjeti ta gastronomska baština i približiti je novim generacijama.

Također, predstavljena je i Etnografska zbirka predmeta koja je u predzaštiti Ministarstva kulture i medija. Ova suradnja Kulturnog centra s visokoobrazovnim ustanovama unaprjeđuje njihove kapacitete, a rezultati terenskih istraživanja studenata značajno doprinose očuvanju baštine koju interpretiraju. U projektu su sudjelovali Odjel za etnologiju i arheologiju Sveučilišta u Zadru, Odjel za etnologiju i arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i zagrebački Etnografski muzej.

– Kad smo 2023. godine ušli u prostor starog mlina, danas pretvorenog u etnografsku zbirku, zatekli smo mnogo više predmeta nego što ih je sada. Naš zadatak bio je dati im novu funkciju i smisleni kontekst, pa smo u samo četiri dana uspjeli obraditi i smjestiti 114 odabranih predmeta. Kako bismo postigli cjelovit i autentičan prikaz, pažljivo smo ih selektirali s ciljem oblikovanja prostora koji vjerno dočarava tradicijski stambeni ambijent – spoj spavaonice i kuhinje. Kuće početkom 20. stoljeća imale su drugačiji raspored nego danas, a ovom postavom željeli smo oživjeti taj duh prošlih vremena i približiti ga suvremenim posjetiteljima – istaknula je Danijela Birt Katić, docentica na Odjel za etnologiju i arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Starije generacije prepoznaju ove predmete iz svakodnevnog života svog djetinjstva, a oživljavanje zbirke za njih ima poseban značaj, vraćajući im nekadašnju vrijednost.

– U našoj kući su se svi izloženi predmeti upotrebljavali, a i ja sam kao dijete na stupi trla lan. Sve smo to nekada imali i upotrebljavali. Moja baka je na tari radila platno i ponjave, a to se je sve upotrebljavalo. Mi smo se nekada tako i zabavljali te pomagali baki i djedu – prisjetila se je Mira Žunac, predsjednica Udruge Hrvatsko srce Veliki Grđevac.