Znate li da se u ovom gradu nalazila tvornica svile i to u neposrednoj blizini željezničke pruge

U drugoj polovici 18. stoljeća, svilarstvo je doživjelo procvat u Habsburškoj Monarhiji zahvaljujući carici Mariji Tereziji, koja je 1763. godine naredila uzgoj dudova – neophodne hrane za dudovog svilca. Bjelovar je brzo postao jedno od važnijih središta ove industrije.

Bjelovarska tvornica svile, poznata i pod nazivom “Amerika”, smjestila se u neposrednoj blizini željezničke pruge. Izgrađena je 1782. godine i već tada predstavljala je značajan industrijski pogon. Ubrzo nakon toga, 1785. godine, Krajiška uprava osnovala je manufakturu svile i smjestila je u trokatnu baroknu zgradu svilane – impozantnu građevinu s visokim krovištem i elegantnim pročeljima. Ova zgrada postala je simbol gospodarskog razvoja grada.

U svilani je radilo 36 radnika, većinom žena iz graničarskih obitelji, koje su godišnje proizvodile gotovo 900 lakata svilenih tkanina. Proizvodi su se plasirali u Grazu, Pešti, Šopronu i Zagrebu, a svilana je imala i podružnice u Varaždinu i Karlovcu. No, već 1789. godine prvi problemi doveli su do njezinog zatvaranja.

Ipak, početkom 19. stoljeća svilana je ponovno postala značajan industrijski pogon s 40 tkalačkih stanova za svilene tkanine i 26 za svilene vrpce. No, sredinom stoljeća novi problemi ugrozili su opstanak industrije. Ukidanje kmetstva 1848. godine ostavilo je plemstvo bez radne snage i kapitala, a Hrvatsko-ugarska nagodba 1868. donijela je carinske prepreke koje su otežale izvoz. Gubitak Lombardije, bolesti dudova svilca i konkurencija iz Francuske, Italije i Japana dodatno su potisnuli proizvodnju svile.

Posljednji udarac bjelovarskom svilarstvu zadalo je razvojačenje generalata, nakon čega su kućne zadruge nestale, a s njima i uvjeti za uzgoj dudova svilca. Uslijedilo je da je svilana zatvorila svoja vrata.

Nakon prestanka proizvodnje, nekadašnja zgrada svilane pronašla je novu namjenu – prvo kao husarska kasarna, a potom kao svratište “Amerika”. No, 1954. godine, nakon 169 godina postojanja, stara i dotrajala zgrada srušena je, brišući posljednji trag nekadašnje bjelovarske svilarske industrije.

FOTO: Gradski muzej Bjelovar