Donosimo pogled na 2024. kroz oči naših poljoprivrednika: Godinu obilježili nemilosrdno vrijeme, kruta administracija i turbulentno tržište

Poljoprivrednu 2024. obilježili su vremenski ekstremi, prije svega nemilosrdna ljetna žega koja je palila sve pred sobom.

-Paradajz se u plastenicima skuhao i od njega se praktički nema više što ubrati. Sva paprika koja nije dobro sakrivena je izgorjela od sunca. Kada je vani bilo 38 u plasteniku je bilo 60 stupnjeva – opisao nam je ljetos stanje rovišćanski uzgajivač povrća Stipan Džolan.

Na sto muka bili su i ribnjačari kojima su visoke temperature i premalo kiše odgrizle dio hranidbenih dana, razina vode je u pojedinim ribnjacima pala za 70 centimetara, ali prilagodbom proizvodnje uspjeli su spasiti sezonu. To ne mogu reći ratari s istoka zemlje kojima su propali usjevi šećerne repe i kukuruza kojeg je bilo i do 70 posto manje. Za razliku od istoka Hrvatske kukuruza je na bjelovarskom području bilo iako ne kao u boljim godinama.

-Do kraja šestog mjeseca je bilo sve idealno, ali onda je krenulo naopako – kaže gudovački farmer Mirko Katalenić kojem je odgrizeno 30 posto uroda u nikada ranijoj berbi koja je na nekim područjima počela i završila mjesec dana ranije.

 

Kako nevolja nikada ne dolazi sama tako su se zbog ekstremnih temperatura koja su skuhale kukuruz iznutra pojavili i aflatoksini koji su završili i u mlijeku zbog čega ga je dio farmera morao prolijevati. Dijelu poljoprivrednika je višegodišnji trud odnijela pijavica, dijelu tuča.

 

U kolovozu je led potukao voćnjak Palešničana Domagoja Ćuka.

-Na nekim dijelovima na stablu nemate nijednog ploda niti s lijeve niti s desne, niti sa sjeverne niti s južne strane da nije udaren – rekao nam Ćuk koji tako nešto, kaže, ne pamti.

Godinu za zaborav imali su i ostali proizvođači jabuka jer iako su bile rodne zbog dugog vrelog ljeta su popadale po zemlji i prve klase je bilo jako malo. Malo je bilo i cvijeća.

-Jako puno cvijeća nam je propalo, krizantema i špina i to od nametnika, bolesti, nedostatka vode, jakih vrućina. Špricaš, krizantema izgori, katastrofa. Dva plastenika puna su mi propala – rekao nam je uoči blagdana Svih svetih bjelovarski cvjećar Dalibor Remenar koji tako nešto ne pamti u svoja tri proizvođačka desetljeća.

 

Nije sve tako crno, većina vinara je ove godine mogla zadovoljno trljati ruke jer iako je grožđa bilo manje, pobrano je mjesec dana ranije od uobičajenih rokova i berba je bila izuzetno zahtjevna, ono je vrhunske kvalitete, pa će se i ovogodišnja vina dugo pamtiti.

Nesređeno tržište i bacanje prinosa

Pamtit će neki ovu godinu i zbog tržišta i to po lošem. Pčelari su i ove godine ukazivali na problem patvorenog meda i nelojalne konkurencije, brojni poljoprivrednici se žalili da se kupuje sve manje.

-Potražnja je sve manja i manja. Nažalost ljudi su otišli po centrima i plac ih više ne zanima. Bila je velika propaganda da je plac skup, da je ovo, da je ono i ljudi su otišli, a plac nije skup, uvijek je povoljan i roba je povoljnija, ali nažalost to se ne cijeni – pomalo razočarano i tužno nam je rekla Snježana Brković iz Male Črešnjevice dok je za svojom kockom na bjelovarskoj tržnici čeka kupce kojih nema kao nekada i koja će i sama stoga proizvodnju smanjiti.

 

No, ništa nije vrištalo ‘neuređeno tržište’ kao ovoljetna akcija očajnih podravskih povrćara koji su prvo tone povrća bacili, a potom tone podijelili građanima kako bi upozorili na zastoj u otkupu i otkupne cijene koje su, kažu, ‘bezobrazno niske i omalovažavajuće’. Stanje se ni nakon završetka udarne ljetne sezone nije promijenilo. I oni koji imaju riješen plasman poput Bjelovarčanina Davora Krcea i predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec slažu se da je to posljedica izostanka strategije i stihijske proizvodnje, a pred kraj godine i ratari i stočari su sa strahom stoga dočekali vijest o postizanju sporazuma između EU južnoameričkog trgovinskog bloka Mercosur koji će, drže, EU tržište preplaviti poljoprivrednim proizvodima iz dijela svijeta koji se ne mora pridržavati strogih propisa poput europskog seljaka.

Muke po administraciji

Upravo su nelojalna konkurencija, sve zahtjevnije obveze i nemilosrdna administracija pod kojima proizvođači povijaju leđa na europske ulice izvele poljoprivrednike. Kod nas se nije u toj mjeri traktorima izašlo na ceste, ali i ovdašnji su poljoprivrednici ukazivali na to da sve više vremena umjesto u staji i za traktorom moraju provoditi za računalom i papirima, a bolna točka koja ih je ove godine dovela do ludila bile su geotagirane fotografije.

-Po svakoj snimci treba i do pola sata. Na svakoj ARKOD parceli bih ja trebao napraviti tri snimke, a imam 58 parcela – kaže prgomeljski ratar Zoran Piskač.

Dužni su poslati fotografiju prije obrade kako bi se vidjelo trenutno stanje, potom stroja s kojim rade, a Piskač ih, kaže nam, ima nekoliko i potom treću fotografiju sa svake parcele poslije sjetve za vrijeme vegetacije. Problem je u tome što se to može napraviti isključivo mobitelom nositelja OPG-a, dakle ne mogu istovremeno članovi obitelji ili zaposlenici to raditi na više parcela, a pitanje je i što na područjima sa slabim signalom.

 

Na to da se popuste pravila kumili su i stočari siti toga da se vuk gostima njihovim blagom jer kako su poručili iz Gudovca stanje je sada takvo da je “pojeo vuk magare”. Vukovi im proždiru stoku, a odštete u pravilu nema.

-Napravljen je pravilnik po kojem sam ja kriv jer nisam svoje životinje zaštitio od vuka, a ja na to kažem ‘gledajte, nije moja krava prešla preko žice i pojela vašeg vuka koji je zaštićena vrsta, nego je vaša zaštićena vrsta prešla preko žice i pojela moju kravu’ – ljuti se sunjski uzgajivač i predsjednik Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda Rodoljub Džakula.

 

Kako je vuk popao i magarce šefice Europske komisije Ursule von der Leyen tako se i Bruxelles razbudio, pa vuk više nije strogo zaštićena vrsta. Nadaju se i ostali poljoprivrednici čijim se usjevima gosti divljač da će problem biti riješen jer često, kažu nam, ne pomažu ni električni pastiri ni repelenti ni sijanje drugih sorti. Divlje svinje i jelenska divljač gosti li se gosti, a odštete nisu uvijek neka sreća zbog čega neki pravdu traže na sudu.

Stočari

Boljim vremenima nadaju se i stočari čiji se sektor nezaustavljivo strmoglavljuje. Manje je ovčara i kozara i to unatoč tome što primjerice s prodajom janjaca nemaju problema, ali dob nositelja gospodarstava, težak posao, sve veća opterećenost obvezama i unatoč sigurnom plasmanu stalna borba da tako i ostane, čine svoje, pa mnogi rasprodaju stada, a proizvodnja pada. O svinjogojstvu ne treba previše ni govoriti, ono se oporavlja od afričke svinjske kuge koja je neizravno pogodila i bjelovarsko-bilogorsko područje. U posljednjih godinu dana koci su ostali prazni upravo kod onih uzgajivača sa svega nekoliko grla koji su svinjogojstvu odlučili reći konačno zbogom. No, to na svojoj koži osjete i oni malo veći svinjogojci.

-Time nestajemo i mi koji držimo 50 do 100 krmača jer nećemo više imati kome prodavati prasad. To smo osjetili proljetos jer više nemamo kome prodavati po šest, sedam komada za tov za jesen. To ne da se prepolovilo nego je za 90 posto smanjena prodaja prasadi za tov. Mali su nestali, izbrisani su s karte svinjogojstva – upozorava predavački svinjogojac Vlado Biškup.

 

Nastavljeno je i brisanje proizvođača s karte mljekarstva. U listopadu, što su posljednji objavljeni podaci, u cijeloj je zemlji opstalo tek 2.430 proizvođača mlijeka dok ih je u siječnju bilo 2.602, a u listopadu prošle godine 2.684. No, unatoč brojnim problemima koji su ove godine zahvatili agrar puno je bilo i lijepih priča, a njih donosimo uskoro.