Ovdje se rađaju najbolja hrvatska pjenušava vina: Put do ozbiljnog pjenušca traje dugih 10 godina

Vjerojatno nema pića koje se više veže uz ovo doba kada jednoj godini kažemo ‘zbogom’, a drugoj želimo dobrodošlicu od pjenušca, a to piće dobiva sve više prostora. Pjenušci se i kod nas proizvode desetljećima, ali kako se promijenila kultura pijenja, a u trend ušla upravo pjenušava vina klasične proizvodnje tako dobivaju sve pažnje. Pri tome je upravo ovo područje vinogradarske regije Bregovita Hrvatska kolijevka proizvodnje pjenušaca u Hrvatskoj.

-Najbolji pjenušci dolaze iz Bregovite Hrvatske jer kao prvo odgovaraju sorte dobre za proizvodnju pjenušca, odgovaraju ti bregi, položaj. Vina su lepršava, svježa što je glavna karakteristika vina Bregovite Hrvatske i onda su takva vina s dosta kiseline pogodna za proizvodnju pjenušaca – tumači predsjednik udruženja Bregovita Hrvatska Miroslav Polovanec.

Znate li da i mi imamo svoju pokrajinu pjenušaca?

Pri tome prednjači Plešivica koju se s pravom može nazvati hrvatskim Champagneom, a u kojoj pjenušce proizvodi gotovo dvadeset vinarija i koji su i tržišno prepoznatljivi.

-Trenutno nećete naći niti jedan restoran u Hrvatskoj koji nema barem jedan pjenušac iz Plešivice – ponosno ističe Nikola Šember čija obitelj ima osam hektara vinograda, a 70 posto njihove proizvodnje odlazi upravo na pjenušce i to u eko proizvodnji.

 

Pjenušac se može zvati kraljem vina, ne bez razloga jer njegova je proizvodnja izuzetno zahtjevna.

-Postoje više vrsta, više načina proizvodnje pjenušavog vina, ali kod nas je isključivo klasična metoda koja je najcjenjenija i s kojom se postižu najveće kvalitete pjenušavih vina što znači sekundarno vrenje u boci. Koliko je zahtjevno? Probajte si zamisliti da danas posadite vinograd, a do jednog ozbiljnog pjenušca morate čekati barem deset godina – tumači Šember.

Od tih deset četiri do pet godina da grožđe dođe u rod, a ostalo da nastane čarolija u boci.

-Nakon toga vino treba odležati barem godinu dana i onda još tri, četiri, pet odležavanja na kvascima. Želite li nešto najjednostavnije to je godina dana, a za sve manje od toga klasična proizvodnja nema smisla jer treba vremena da se kvasci smire – kaže Šember.

Uz to treba voditi računa i o sortama jer nije svako grožđe za sve, a kod pjenušaca treba biti posebno oprezan, napominje Marko Miklaužić iz Popovače koji je dokaz da se odlični pjenušci mogu proizvoditi i u Moslavini.

-Grožđe mora biti manje zrelo da bi sačuvali potreban udio kiselosti grožđa. Tu se kontrolira čitav niz parametara, kiselina, pH faktor, šećer u grožđu kao i neki drugi sitni elementi – navodi Miklaužić.

Pravilo je da je za pjenušava vina potrebna viša svježina, nizak alkohol, a poželjni su i hladniji predjeli. Kada se to poklopi i sav ostali posao odradi kako treba dobije se kvalitetan proizvod koji se sve više cijeni, pa ni s prodajom nema problema.