Nepoznato o poznatom: Istražili smo najzanimljivije detalje iz “prošlih života” nekih od najpoznatijih gradskih zgrada

Bjelovar, iako je jedan od najmlađih gradova u Hrvatskoj, ponosno nosi bogatu povijest ucrtanu u svoje ulice, trgove i građevine. Nastao po zamisli generala Filipa Becka i na nalog carice Marije Terezije, ovaj grad izrastao je iz vizije obrambenog središta Vojne krajine. No, iza vojničke namjene brzo se počela skrivati duša grada koja je tijekom stoljeća oblikovana ljudima, kulturom i događajima.

Danas, Bjelovar spaja povijest i suvremenost. Svaka zgrada šapuće svoju priču, svjedočeći o vremenima kad su se stvarali temelji onoga što danas čini njegovu prepoznatljivu toplinu i jedinstven karakter.

Priča kroz prošlost Čitaonice

Na kraju bjelovarskog Korza, među starim platanama koje je 1828. zasadio pukovnik Gruber, smjestila se zgrada poznata kao Čitaonica. Danas dom Dječjeg odjela Knjižnice, ta zgrada skriva priču o vremenu kad je bila srce kulturnog i društvenog života grada.

Sve je počelo 1832. godine, kada su časnici Bjelovarsko-križevačke pukovnije osnovali Casino Verein, društvo za čitanje, razonodu i druženje. Prvotno mjesto okupljanja bila je skromna lovačka kuća, no do 1882. godine zgrada Čitaonice izgrađena je u prepoznatljivom klasicističkom stilu. Bila je to prva kulturna ustanova u gradu, zamišljena kao prostor za časnike, a kasnije i za ugledne građane – odvjetnike, liječnike, profesore.

Zgrada je preživjela prijetnje rušenja jer se nalazila na glavnoj gradskoj ulici. Zahvaljujući upornosti Čitaoničkog društva, ne samo da je sačuvana, već je proširena na dva simetrična krila od središnjeg natkrivenog ulaza sa stupovima, po čemu je posebna i prepoznatljiva među svim drugim zgradama u Bjelovaru.

Godine 1949. Čitaonica je postala narodna knjižnica, otvorivši svoja vrata svima. Danas se u njoj nalazi Dječji odjel Knjižnice koji je žustro krenuo u obnovu.

Zgrada ima status kulturnog dobra Republike Hrvatske i smatra se biserom klasicističke arhitekture u Bjelovaru.

Priča o Gimnaziji Bjelovar

Godine 1900. položen je kamen temeljac za zgradu Gimnazije Bjelovar, prema nacrtu inženjera Srećka Smočinskog. Bila je to nova stranica obrazovanja u gradu, čiji počeci sežu u 1858. godinu s osnivanjem Niže realne škole.

Škola je ubrzo postala središte obrazovanja, no prošla je i kroz mnoge izazove. Učenici su 1912. sudjelovali u štrajku protiv vlasti, a tijekom Prvog svjetskog rata zgrada je korištena za vojne potrebe. Ista sudbina zatekla ju je i u Drugom svjetskom ratu, kada je prostor zauzela njemačka vojska, ali nastava je unatoč svemu nastavljena.

Godine 1998. školu je pogodio požar u kojem je izgubljena knjižnica s 14.000 knjiga, no Gimnazija je obnovljena i nastavila je rad. Kroz povijest, dala je mnoge poznate osobe, poput Mata Lovraka, Naste Rojc i Gorana Tribusona.

Danas, više od stoljeća nakon osnutka, Gimnazija Bjelovar simbol je trajnosti znanja i duha, mjesto koje nastavlja odgajati buduće generacije.

Priča o Velikoj vojarni

Među najstarijim i najvažnijim građevinama Bjelovara, uz katedralni sklop, ističe se zgrada vojne komande. Sagrađena krajem 18. stoljeća, već na najranijim kartama grada bilježena je kao Komanda glavne straže. Smještena na sjeverozapadnom dijelu glavnog gradskog trga danas stoji kao svjedočanstvo slojevitosti prošlih stoljeća.

Kroz stoljeća, zgrada je mijenjala svoju namjenu, ali je zadržala povijesni značaj i status jednog od simbola grada.

Danas, ova povijesna građevina služi kao upravna zgrada Grada Bjelovara. Unatoč promjenama funkcije, zgrada i dalje odražava duh prošlih vremena i podsjeća na bogatu povijest grada. Njena prisutnost na glavnom trgu povezuje suvremeni Bjelovar s njegovim povijesnim korijenima.

Zgrada vojne komande, osim što je arhitektonski biser, simbol je kontinuiteta i prilagodbe, spajajući baštinu i moderni život grada Bjelovara.

Priča o staroj pošti

Zgrada stare pošte u Bjelovaru izgrađena je 1899. godine prema projektu inženjera Ignaca Fišera, u vrijeme kada je grad doživljavao intenzivan razvoj. Smještena u središtu grada, ova građevina imala je simbol povezanosti, jer je omogućila građanima komunikaciju i razmjenu informacija u doba kada su pošta i telegraf bili ključni za svakodnevni život.

Arhitektura zgrade odražava duh kasnog 19. stoljeća. Svojim jednostavnim, ali upečatljivim linijama i skladnim proporcijama, zgrada se savršeno uklopila u urbanu jezgru Bjelovara, ističući se kao mjesto od posebnog značaja. Unutar njenih zidova odvijale su se svakodnevne aktivnosti, od slanja pisama i telegrama do obavljanja prvih telefonskih razgovora, što je dodatno povezivalo Bjelovar s ostatkom Hrvatske i Europe.

No, s vremenom su potrebe grada nadrasle kapacitete ove povijesne građevine. Godine 1960. dovršena je nova zgrada pošte, modernija i funkcionalnija.

Priča o stanu pukovnika Križevačke pukovnije

Zgrada današnje Narodne knjižnice “Petar Preradović” skriva bogatu povijest koja seže u 18. stoljeće, kada je služila kao stan pukovnika Križevačke pukovnije. Svoj prepoznatljivi romantičarski izgled dobila je sredinom 19. stoljeća, prema nacrtima arhitekta Franje Kleina.

Izgrađena kao elegantna jednokatna kuća između 1855. i 1859., zgrada je bila simbol vojnog značaja Bjelovara. No, nakon ukidanja Vojne krajine, promijenila je namjenu. Tijekom 20. stoljeća u njoj su se smjenjivale političke organizacije i poslovni prostori, ali je sredinom stoljeća zapuštena te počela propadati.

Obnova je donijela novi život ovoj povijesnoj građevini. Postala je dom Narodne knjižnice Petar Preradović, sačuvana u skladu s konzervatorskim pravilima i proglašena kulturnim dobrom.

Danas je zgrada živahno središte kulture i znanja. Prizemlje je dom administrativnih službi i čitaonice tiska, prvi kat je Odjel za odrasle, a potkrovlje je mjesto za studijski rad i kulturna događanja.