Tiha prijetnja uzima sve više maha: Naša pulmologinja otkriva kako prepoznati hodajuću upalu pluća

Upala pluća može biti uzrokovana bakterijama, virusima, gljivama ili parazitima te dolazi u mnogim oblicima. Za razliku od tipičnih bakterijskih uzročnika upale pluća poput streptokoka pneumonije, postoje i atipični uzročnici od kojih je trenutno aktualna unutarstanična bakterija mikoplazma pneumonije (mycoplasma pneumoniae).

– Upravo ova bakterija je posljednjih mjeseci uzročnik epidemije upale pluća u Hrvatskoj, što se primjećuje i u našoj kliničkoj praksi. Bolest se javlja češće u kasno ljeto i jesen, ali može biti prisutna tijekom cijele godine, a pojave se i raširene epidemije svakih 4 do 8 godina – pojašnjava pulmologinja bjelovarske bolnice Maja Žunić. Dodaje kako je atipična pneumonija češća je u djece i mlađih odraslih osoba te se lakše širi u kolektivima. Širi se kapljičnim putem te je prakticiranje dobre higijene, uključujući pranje ruku i pokrivanje usta i nosa kada kašljete ili kišete, najbolji način da se izbjegne bolest.

– Bolest može biti posve blaga, stoga se naziva još i „hodajuća” pneumonija jer ju bolesnici često zamijene običnom prehladom te ‘prehodaju’, ali mikoplazma može uzrokovati i ozbiljnije kliničke slike, čak i one koje zahtijevaju intenzivno liječenje. Ova bakterija može oštetiti sluznicu pluća, grla i dušnika. Nakon što ste bili izloženi, simptomi se mogu pojaviti unutar jednog do četiri tjedna i trajati nekoliko tjedana. Simptomi upale pluća uzrokovane mikoplazmom kreću obično polaganije. Javlja se temperatura koja je uglavnom blaga uz opću slabost. Prvi simptom može biti glavobolja i grlobolja, postepeno se razvija isprva suhi kašalj, koji s vremenom postaje sve produktivniji. Može se javiti i kongestija nosa, otežano disanje i bol u prsima. Moguć je i razvoj afti, bolova u zglobovima i mišićima, neobičnih osipa kao i proljeva i povraćanja, češće u mlađe djece – napominje naša sugovornica. Najčešća je prezentacija bolesti i uzrok dolaska liječniku kašalj koji se pogoršava i uporna povišena temperatura. Laboratorijski nalazi mogu biti potpuno uredni, ali mogu oponašati i klasičnu bakterijsku bolest s povišenim CRP-om i leukocitima.

– Bolest se može utvrditi kliničkom slikom, laboratorijskim i radiološkim nalazima te brisom nazofarinksa ili neizravnim serološkim pretragama. Mikoplazma pneumonije liječi se antibioticima, obično azitromicinom u trajanju 3 – 5 dana. Poboljšanje nastupa brzo nakon započinjanja terapije – zaključuje doktorica Žunić.