Bilo kuda Crni petak svuda: Vrhunac potrošačke groznice samo što nije, koliko su popusti kod nas stvarni?

Black friday tradicionalno obilježava početak adventske sezone kupnje i u SAD-u je startao još davne 1950. godine, dok je u Europu na velika vrata ušao tek 2010. Iako se najpopularniji svjetski dan za “shopping” održava četvrtog petka u studenom, ovog puta sutra, mnogi trgovci priliku za što boljom zaradom koriste tijekom cijelog mjeseca, nudeći potencijalnim kupcima pregršt primamljivih akcijskih prodaja. U novije vrijeme, rasprodaje se na nekim mjestima nastavljaju i dalje, pod okriljem Cyber ponedjeljka, čak i nadolazećeg Cyber tjedna.

No, koliko su akcije Crnog petka stvarne? Oglasi poput „Black friday – iskoristi popuste do 80 posto”, „Black friday je stigao – ne propusti najbolju ponudu”, „Prestižni modni trendovi uz odlične popuste”, „Jedini pravi Black friday popusti”, „Zgrabi crni petak” doslovno iskaču sa svih strana, bilo da je riječ o izlozima trgovina, društvenim mrežama, web portalima, pa i televiziji.

Bili mi u stvarnoj potrebi za kupnjom odjeće, bijele tehnike, obuće, elektronike ili ne, u trenucima bombardiranja akcijama često se povedemo za “psihološkom potrebom”, jer eto nudi nam se nešto super povoljno. Kao glavnu zamku “Crnog petka”, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača Bjelovarsko – bilogorske županije ističe upravo snažan utjecaj na ljudsku psihu.

Više od 50 posto 

– Prateći taj dan godinama, potrošačima bih savjetovao da kupuju ono što im je zaista potrebno, u količini koja je za njihove potrebe dovoljna. Prije Crnog petka, jako je važno i do mjesec dana unaprijed promatrati i analizirati cijene, pa ih usporediti s akcijskim jer bez obzira da li je riječ o fizičkoj kupovini ili na daljinu, često se događa da isti artikl kod jednog trgovca ima kardinalno višu, a kod drugog prilično nižu cijenu. Nažalost, više od 50 posto trgovaca dva tjedna prije Crnog petka podigne cijene i onda ih kao spuste u vrijeme te primamljive potrošačke groznice, poručuje Slavko Tremski, dodajući kako prilično mali broj trgovaca organizira prave akcije i rasprodaje.

U pravilu, pored svakog artikla mora biti vidljiva stara i nova, odnosno akcijska cijena. Velik broj trgovaca to ignorira, jasno kršeći najosnovnija potrošačka prava. Nije rijetkost da se roba nakon završetka akcije vrati na prethodnu, skuplju cijenu…i tako u krug.

Nikad dovoljno…

– Proizvodi se mogu sniziti iz nekoliko razloga. Proizvođač daje akciju zbog potrebe smanjenja svojih zaliha, zatim u slučaju da trgovina barata s velikom zalihom i tada u dogovoru s proizvođačem spušta cijenu te na kraju, ako robu mora čim prije prodati zbog skorog isteka roka trajanja. Naglasio bih kako su za hrvatske životne uvjete, cijene na našem tržištu astronomski visoke. Trgovci su nemilosrdni i nije im dovoljno 30 posto marže, već „pucaju” na puno više, 70 do 80 posto, zaključuje Tremski.

U vrijeme Black fridaya sve više se prakticira kupnja na daljinu, što predstavlja još jednu moguću zamku, a to su lažne internet stranice, najčešće s cjenovno predobrim ponudama, čudnog, “jeftinog” izgleda…svima je cilj samo jedan, namamiti kupca koji će upisati podatak s bankovne kartice i prevarantima omogućiti “skidanje” novca.

– Neka potrošač prije kupnje svakako provjeri internetsku trgovinu. Najsigurnije je kupovati kod provjerenih trgovaca, a kupci se uvijek mogu savjetovati i sa svojim prijateljima, u bliskim krugovima, na internetu, raznim forumima i društvenim mrežama. Sigurnu komunikaciju između kupca i trgovca označava i „https://”, početak adrese na poveznici internetske trgovine u alatnoj traci. Svaka internetska trgovina mora imati navedene podatke naziva, sjedišta, telefonskog broja i e-mail trgovca, savjetuje predsjednik Udruge za zaštitu prava potrošača BBŽ, a kaže i kako je dobro znati da su lažne internet stranice često pune gramatičkih i pravopisnih pogrešaka te da u slučaju plaćanja karticom, transakcija treba ići putem sigurnog pružatelja usluge plaćanja.

Drugi problemi 

Gledajući najnovije podatke istraživanja europarlamentarke Biljane Borzan, više od 80 posto Hrvata tijekom raznih rasprodaja nailazi na lažna sniženja. Odnosno, primjećuju da je “snižena cijena” identična onoj prije sniženja. Od ostalih poteškoća tu su dostava krivog proizvoda, neisporučivanje naručenog, siromašnije ponuda nego u drugim europskim državama, nejasna prava vezana uz jamstva, loša kvaliteta proizvoda, lažni oglasi.

U slučaju da doživite peh i u nekom pogledu budete nasamareni, sve nepravilnosti možete prijaviti Udruzi za zaštitu prava potrošača BBŽ, Europskom potrošačkom centru i Ministarstvu gospodarstva.