Magarci obitelji Plašć: Redovito pijenje mlijeka čini čuda za imunitet, no ove divne životinje skrivaju još neke posebnosti

Hipokrat ga je nazivao lijekom za razna oboljenja, između ostalog bio je prvi koji je visoko proteinsko mlijeko propisivao za liječenje akni i ožiljaka. Riječ je o magarećem mlijeku, od davnina poznatom daru prirode čija blagodat donosi veliku korist za vitalnost, ljepotu tijela, pomaže u borbi kod čestih upala pluća, liječenju bronhitisa, kašlja, astme. Redovita konzumacija uvelike će pomoći i kod ublažavanja kroničnog umora, osteoporoze, dermatoloških problema. No, ovo su samo male karike blagotvornog lanca magarećeg mlijeka, čija je količina minerala približna onoj u majčinom mlijeku, osim većeg udjela kalcija i fosfora. Sadržaj bjelančevine je pak nizak, što ne predstavlja opterećenje za bubrežne funkcije.

Zdravlje djece 

Prava magareća avantura Ivane i Darka Plašć iz Ždralova pored Bjelovara, krenula je još prije desetak godina, kada su zbog sinove bronhijalne astme odlučili kupiti dva magarca, jednu ženku i jednog mužjaka. Kako je stado kroz određeno vrijeme brojčano jačalo, krenulo je stizati i prvo mlijeko. Danas, nakon godina učenja, stjecanja iskustva, istraživanja i na kraju krajeva puno uloženog truda i ljubavi, OPG Plašć na ukupno tri farme, u Ždralovima, Bulincu i Patkovcu broji stotinjak magaraca.

– Stada najviše širimo magarcima koji se pule na našim farmama. Magarica svoje mlado nosi između 11 i 12 mjeseci, no postoje situacije da ženka odgađa oplodnju, ukoliko pretpostavi da uvjeti za nju u određenom trenutku nisu dobri. Nakon kojeg mjeseca kada je u potpunosti spremna, dolazi do oplodnje. S dolaskom svakog novog magarčića, naša sreća je ogromna, ali uvijek postoji određeni oprez, jer su magarci, baš kao i ostale životinjske vrste podložne bolestima i ozljedama. Do sada nismo imali slučaj blizanaca, ali voljeli bismo iskusiti i tu situaciju, otkriva Ivana Plašć.

Iskustvo kroz rad 

U pravilu, magarica odradi jedno puljenje u godini, dok mlijeko daje najčešće do sedmog mjeseca starosti magarčića, u rjeđim slučajevima i do 12 mjeseci. Iako se većina odvikne sama ili uz „nagovor” mame, na Plašćevim farmama postoje i pravi mali kradljivci majčinog mlijeka.

– Imali smo pule koje je sisalo godinu i tri mjeseca, a na farmi u Bulincu trenutno imamo Kradljivicu, magaricu staru četiri godine koja ima svoje pule, no redovito svakog jutra čeka svoju mamu da ju malo podoji. To su situacije koje nigdje ne možete pročitati i saznati, već doživjeti samo kroz vlastito iskustvo. Puno toga što pročitamo na internetu ne „drži vodu”. I što se tiče uzgoja i održavanja stada i brige za magarce, pojašnjava Plašć.

Kako bi se prikupilo što više korisnih, provjerenih informacija i podataka za sve koje zanimaju magarci i njihov uzgoj, bjelovarski OPG u suradnji s Veterinarskim zavodom iz Križevaca provodi veliko istraživanje po pitanju kvalitete magarećeg mlijeka, puljenja, ponašanja magaraca, njihove prehrane i slično. Mnogi ne znaju da magareća probava također može proizvesti koristan proizvod.

Nova saznanja 

– Trenutno radimo na proizvodnji humusa od magarećeg gnoja, jer magarci proizvode izuzetno kvalitetno gnojivo za cvijeće, povrtnjake, voćnjake. Magarci su zahtjevni onoliko koliko im se čovjek želi posvetiti. Naša cijela obitelj je s magarcima svakodnevno i posvećeni smo im u potpunosti. Poslovi na farmama su razni, od mužnje, čišćenja, hranjenja, preko redovite provjere kopita, kompletnog zdravstvenog stanja, pa do istovara sijena, obnove štala, zaprimanja narudžbi, isporuke mlijeka. Zaista imamo puno posla, ali koliko god je ponekad naporno, rad s magarcima nas ispunjava i veseli, kaže Ivana Plašč.

Magarci su vrlo simpatične životinje, lijepe, mazne i zanimljive za vidjeti. U principu su mirni, djeluju relaksirajuće na čovjeka, brinu o vlastitom teritoriju. S druge strane, veliki su robovi navika, posjeduju znatiželjnu karakternu crtu zbog koje supružnici Plašč obavezno moraju sklanjati kutije, alat, čavle, vrećice. U suprotnom, stvari na farmi lako dobiju „noge”. Magarci ne vole nagle pokrete i buku, udarcem mogu ubiti čovjeka, a kada im se prilazi, to uvijek mora biti od naprijed.

Povratak prirodi 

Kada je u pitanju magareće mlijeko, Ivana i Darko sa zadovoljstvom će reći da imaju velik broj stalnih kupaca te da su povratne informacije oko korisnosti i učinka mlijeka na ljudski organizam itekako potvrđene. Razlog vraćanja osnovama i jednostavnošću u liječenju bolesti i zdravstvenih poteškoća, najviše proizlazi iz sve većeg broja umjetno proizvedenih pripravaka i supstanci koji nude brže rezultate, ali pritom ne rješavaju probleme skrivene u ljudskom tijelu.  Tu je svakako i potreba da se organizam vrati prirodi i njezinim namirnicama.

– Prije deset godina kad smo počeli, magareće mlijeko je za većinu bilo nešto potpuno novo, no njegova je dobrobit poznata od davnina. Većina želi neko instant rješenje i brzu formulu za ublažavanje tegoba i bolesti. Magareće mlijeko tako ne funkcionira, ali vrlo brzo ublažava, primjerice kašalj, zatvor i respiratorne probleme. Mlijeko je odlična podrška čvrstom imunitetu, litra košta 30 eura i ono se uglavnom konzumira po jedan decilitar dnevno, ujutro na prazan želudac kako bi se hranjive vrijednosti što bolje apsorbirale. Jednostavnom računicom dolazimo do tri eura za zdravlje djeteta ili odrasle osobe na dan, za ukupno deset dana, nakon kojih slijedi pauza pijenja od 20 dana, razdoblje kada se podiže i održava imunitet . Nekome to djeluje skupo, no mnogi danas u dućanu potroše i puno veće iznose na razne grickalice, slatkiše, nezdrave sokove. Konzumacija magarećeg mlijeka je proces i trebalo bi se piti redovito, uz preporučene pauze. Za sve, pa tako i za mlijeko je potrebno vrijeme, uz promjenu načina života, posebno prehrambenih navika, pojašnjava Ivana Plašć.

Velika potražnja

U doba pandemije koronavirusa i pojave hripavca prošle godine, ponajviše među vrtićkom i školskom djecom, potražnja za magarećim mlijekom je buknula, što je na OPG-u Plašč rezultiralo listom čekanja. Ljudi su se javljali sa svih strana, nerijetko i izvan granica naše domovine.

– Jedna litra mjesečno sasvim je dovoljna za održavanje imuniteta. Najslabija potražnja je tijekom lipnja i srpnja, a već s dolaskom kolovoza kreću narudžbe, jer mnogi muku muče s alergijom na ambroziju. Alergičari se tada pripremaju i naručuju svoje prve doze. Sada smo lagano zakoračili u razdoblje gripe, prehlade i raznih viroza, pa je u ovo doba godine i potražnja za mlijekom najveća. Djeca mlijeko mogu početi konzumirati već nakon godine dana starosti, a za sve prije je potrebno savjetovati se s pedijatrom. U slučaju težih oboljenja, stariji od deset godina mogu piti i do dva decilitra mlijeka na dan, ali to je maksimum, kaže naša sugovornica, dodajući da na njihov OPG dolaze ljudi iz Petrinje, Dugog Sela, Đakova, čak i Austrije i Slovenije. Nerijetko će netko za litru mlijeka za svoje dijete potegnuti i više stotina kilometara.

Očuvanje pasmina 

Konzumiranje magarećeg mlijeka povoljno utječe na tjelesni rast i razvoj, razvoj moždanog sustava, dok u današnje vrijeme magarac ima biološku vrijednost zbog očuvanja raznolikosti, pa se zbog toga i kod nas i u svijetu nastoji spasiti različitim metodama i programima zaštite autohtonih pasmina.

Da se Plaščevim magarcima smiješi lijepa i mirna budućnost s najboljim uvjetima za život i rasplod, kao i nastavak uspješne proizvodnje ove ljekovite, blagotvorne, prirodne i hranjive tekućine, jamče 16-godišnja kći Laura i 12-godišnji sin Filip, koji su svojim roditeljima već sada desna ruka.

– Oni su glavni razlog zbog kojeg smo krenuli u priču s magarcima. Smatrali smo da je magareće mlijeko najbolja opcija te da im može pomoći u brojnim pogledima. U to smo se i uvjerili. Iz potrebe se dogodila poslovna prilika koju svi zajedno nastavljamo graditi i razvijati. Često kažemo da rad s magarcima nije posao, već ljubav, a to se na našim farmama zaista može osjetiti. Djeca su sada dovoljno velika i na puno načina nam pomažu. Izvršavaju razne zadatke, prema magarcima su jako brižni i na kraju krajeva, neopisivo ih vole. Željeli bismo da jedan dan preuzmu vođenje farmi i nastave biti dio prirode, njezinog bogatstva i blagodati koje nam iz dana u dan nesebično pruža, zaključuje Ivana Plašć.