Postoji način kako možete pomoći pčelama, najznačajnijem kukcu

Pčele su bez ikakve dvojbe među najvažnijim živim bićima, ali zbog gubitka paša, klimatskih promjena, pesticida, bolesti sve ih je manje i nestaju zabrinjavajućom brzinom. U posljednjih deset godina populacija 46 posto vrsta pčela u svijetu osjetno je pala. Upravo zbog toga pokreće se projekt Oprashi.eu u kojem će građani moći posvojiti – košnicu. Na taj se način želi ukazati na važnost oprašivača i na to da bez njih nema života.

-Poanta priče je u tome da naše pčele iz godine u godinu, iz desetljeća u desetljeće slabe, prinosi meda su nam sve manji, pčele su nam sve slabije. Nestaju nam oprašivači, a pčele su to svi znamo glavni oprašivač – opisuje stanje na terenu voditelj projekta, garešnički pčelar Domagoj Balja.

No, bez ljudske pomoći više ne može.

 

Posvajanje košnice

Provedba projekta zamišljena je vrlo jednostavno.

-Građani će moći dati svoj doprinos očuvanju pčela na način da će posvojiti košnicu za koju će biti određen fiksni iznos, a za nagradu ćete moći dobiti svoj med – kaže Balja.

O košnici će brinuti pčelar čija je glavna zadaća očuvati te pčele kao oprašivače, a kako je u projekt Oprashi.eu uključena i jedna kompanija pčelari će za sudjelovanje dobiti financijsku naknadu i to zbog toga što će se morati pridržavati jednog vrlo važnog uvjeta.

-Pčelama prije zime nećemo davati umjetnu hranu, šećer i šećerne pogače nego će obveza svakog pčelara koji će sudjelovati biti da pčelinja zajednica preživi na vlastitom medu. Pokušat ćemo se vratiti na stare postavke – navodi taj vrlo bitan uvjet garešnički pčelar.

Interes već postoji

Jedan od pčelara koji je zainteresiran za sudjelovanje je Marko Grgić koji pčelari posljednjih šest godina i na svom pčelinjaku u Garešnici ovisno o godini ima od 10 do 25 košnica i već se uvjerio u to koliko je pčelarenje izazovno. Imao je i 43 košnice, ali je prije dvije godine zbog bolesti ostao bez svih i morao krenuti ispočetka.

-Ništa nije lako, samo što je kod pčelarenja sve više negativnih faktora koji doprinose tome da se radi s gubitkom – kaže Grgić.

No, pčelari su već prihvatili da je njihova uloga sada ona očuvanja pčela kao oprašivača. Grgić stoga planira sljedeće godine broj zajednica na proljeće povećati na 50, a zazimiti s njih 80 čime će se moći uključiti u projekt u koji će moći ući pčelari iz cijele zemlje s 50 do 100 košnica. Projekt oprashi.eu bit će predstavljen sedmog prosinca na blagdan svetog Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara, a Balja se nada dobrom odazivu pčelara jer projekt se bazira na njegovom hotelu za pčele koji se pokazao uspješnim i zbog velikog broja upita selektiraju klijente.

-I kod nas u hotelu za pčele i u projektu oprashi.eu nije poanta u tome da ćemo mi raditi med i napraviti biznis od meda nego je poanta da pomognemo pčelama – ističe Balja.

Pomoć je nužna i o njoj ne trebaju voditi računa samo pčelari jer nevidljiv rad oprašivača tiče se svih nas. Bez oprašivača na svijetu bi bilo manje jabuka, malina, trešanja, ali i kave i čokolade. Treba li nam jača motivacija od te da očuvamo oprašivače, prije svega pčele?