Poznata bjelovarska neurologinja ruši glavni mit o moždanom udaru: Ne, nije rezerviran za stare, danas često pogađa ovu skupinu ljudi

Moždani udar među vodećima je uzrocima smrti u Europi i svijetu od kojeg godišnje premine 6,5 milijuna ljudi. Nešto je češći kod žena no kod muškaraca, a prema globalnom informativnom listu o moždanom udaru rizik od njegova razvoja povećao se za 50 posto u posljednjih 17 godina i trenutno se procjenjuje da će tijekom života moždani udar pretrpjeti jedna od četiri osobe.

-Moždani udar zapravo označava naglo nastali skup simptoma koji su uzrokovani poremećaj moždane cirkulacije. Zbog poremećaja cirkulacije dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, posljedično tome i oštećenja mozga, odumiranja moždanih stanica i gubitka funkcija koje taj dio mozga kontrolira – pojasnila nam je Marina Šimunović, subspecijalistica cerebrovaskularne bolesti s bjelovarske neurologije.

Sve mlađi pacijenti

Kako nam objašnjava sugovornica, moždani udar nije bolest rezervirana samo za stariju populaciju te nerijetko pogađa i osobe mlađe od 45 godina.

-Nažalost, moždani udar ne bira ni vrijeme, ni mjesto, ali ni žrtvu. On je bolest koja nije ograničena na dob kao što je u općoj populaciji uvriježeno mišljenje. Nažalost, rizik postoji za sve dobe skupine, svjedoci smo danas i da osobe u 20-im godinama života doživljavaju moždani udar – kazala nam je Šimunović

Usprkos tome što pogađa sve mlađe ljude, epidemiološka situacija u Bjelovaru ne ističe se, nije niti bolja, niti gora od ostatka Hrvatske.

-Na razini Opće bolnice Bjelovar, epidemiološka situacija vrlo je slična kao i u ostatku Hrvatske. Ono što mi vidimo jest da raste učestalost, odnosno broj oboljelih. Godišnje zbrinjavamo negdje oko 250 do 300 pacijenata te češće zbrinjavamo osobe ženskog spola u odnosu na muškarce – pojasnila nam je sugovornica, subspecijalistica cerebrovaskularnih bolesti.

Uzroci, posljedice i prevencija

Kako nam tumači Šimunović, pacijenti od liječnika i zdravstvenog sustava očekuju „brzi fix“, odnosno brzo rješavanje problema, što je u praksi iznimno teško.

–Stil života je odgovoran za 50 do 70 posto utjecaja na nastanak nekih bolesti, tako da mi možemo puno napraviti. U prvom redu pripaziti na prehranu, biti tjelesno aktivni, što ne znači šetati korzom, nego bi trebalo imati određeno trajanje tjelovježbe, otprilike 30-40 minuta, tri puta tjedno – savjetuje sugovornica.

Što se tiče izbjegavanja, odnosno, smanjenja šansi za moždani udar, standardne su to smjernice za održavanje općenitog zdravlja.

-Oni koji puše bi, naravno, trebali prestati pušiti, konzumaciju alkohola minimalizirati koliko je to moguće. Sve bolesti današnjice koje su svima nama dobro poznate, poput visokog krvnog tlaka i šećera, povremeno ih treba izmjeriti čak i u situacijama kad mislimo da smo sasvim zdravi. Ako se te bolesti otkriju, slušati liječnike i redovito trošiti propisanu terapiju – kaže Šimunović.

Što se tiče posljedica, najčešće je to određeni stupanj invaliditeta, a ono što sugovornica naglašava jest da to nije uvijek samo tjelesni invaliditet.

-Osobe stradavaju i u smislu svog socijalnog aspekta života, izolacije od svojih bližnjih u smislu da zbog današnjeg stila života, ljudi su rijetko u mogućnosti skrbiti o nekome tko je trajno vezan za krevet i zahtjeva 24-satnu skrb pa te osobe nerijetko završene izolirane od svojih ukućana ili prijatelja – poručila nam je sugovornica.

Kako nam kaže sugovornica Marina Šimunović s odjela neurologije u bjelovarskoj Općoj bolnici – svatko je sudionik u svom zdravlju, nisu to samo zdravstveni djelatnici nego svatko ponaosob.