Trebaju li stočari u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ponovno strepiti od vuka?

Prizor vuka sve je češći kao i njegovo proždiranje stoke. Na to su uzgajivači ukazali na Proljetnom međunarodnom bjelovarskom sajmu na okruglom stolu “Pojeo vuk magare” nakon kojeg se samo nanovo oformila komisija za velike zvijeri Ministarstva zaštite okoliša i na tome je, kažu nam, stalo, a rješenja ima. Rješenje bi bila regionalizacija područja u kojima ne želimo vuka.

-To znači da u Sisačko-moslavačkoj županiji, Bjelovarsko-bilogorskoj vuk nije dio biocenoze. On je tu znao proputovati, ali nije živio i s tih područja ga treba maknuti. Ne treba vuka ubijati, ali ga lovci trebaju tjeranjem i hajkama istjerati s tih područja i da vuk bude samo na područjima Dinare, Gorskog kotara, Velebita, Kapele gdje je vuk uvijek i obitavao i da se na tim područjima ljudima onda i isplaćuju adekvatne odštete jer ovo što mi dobivamo je smiješno – kaže sunjski uzgajivač i predsjednik Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda Rodoljub Džakula.

U Sisačko-moslavačkoj vuk je uglavnom u prolazu i napada sporadično, a najveće štete rade mladi vukovi koji još nisu oformili vlastiti čopor. Znaju nekada zalutati i do Bjelovarsko-bilogorske županije, a posljednji zapamćeni napad je onaj iz 2016. kada su na daruvarskom području zaklali pedesetak ovaca.

 

Neadekvatne odštete ljute uzgajivače

Ono što stočare najviše ljuti je što kada se vuk pogosti njihovim blagom oni najčešće ostaju praznih ruku, bez grla, ali i bez odštete.

-Napravljen je pravilnik po kojem sam ja kriv jer nisam svoje životinje zaštitio od vuka, a ja na to kažem ‘gledajte, nije moja krava prešla preko žice i pojela vašeg vuka koji je zaštićena vrsta, nego je vaša zaštićena vrsta prešla preko žice i pojela moju kravu’ – ljuti se Džakula i dodaje kako mjere poput žice od 160 centimetara s 10 do 12 žica ili fiksne ograde koštaju kao pola njegovog imanja. On ima električnog pastira s dvije žice i mobilne ograde kakve mu trebaju, a fiksne uz to ni ne smije imati jer je u području Natura 2000.

Problem s vukom nije problem isključivo hrvatskih stočara. Na isto godinama ukazuju europski im kolege, naročito oni iz zapadne Europe. Jedan se vuk u rujnu 2022. drznuo pojesti i ponija predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, a upravo je Europska unija krajem rujna ove godine donijela odluku o ublažavanju statusa zaštite vuka, pa sivi vuk više ne bi bio strogo zaštićena nego zaštićena vrsta.

Promjena stupnja zaštite

Pretpostavlja se da je na području EU sada oko 20.300 jedinki dok je 2012. bilo 11.193 i da godišnje pojedu oko 65 tisuća grla stoke. Koliko je vukova u Hrvatskoj točno ne zna se jer sustavnog praćenja nema, ali pretpostavlja se da ih je dvjestotinjak. Ekolozi se ublažavanju stupnja zaštite protive, poljoprivrednici ju pozdravljaju, a sve je sada na EU članicama. Džakula ponovno ističe nužnost regionalizacije područja iako nema prevelika očekivanja.

-To je komplicirano jer svaki potez oni moraju usuglasiti s Bruxellesom, a to je veliki posao i njima odgovara da se ništa ne mijenja – odmahuje rukom predsjednik Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda.

Konačna odluka očekuje se u prosincu, a stočari se nadaju da će ići njima na ruku. Nisu, ističu, za ubijanje vuka, ali jesu za to da se njihova stoka zaštiti jer sadašnje stanje, ističu, neizdrživo.