Većini općina više ljudi reklo ‘zbogom’ nego ‘dobar dan’: Ovih šest je i danas poželjno za život

Negativni demografski trendovi teško da više mogu ikoga iznenaditi, a i najveće skeptike će u razmjere tog problema uvjeriti vožnja selima i pogled na brojne napuštene kuće. Bjelovarsko-bilogorska županija tu nije iznimka i uklapa se u državno sivilo. Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku tako pokazuju da se prošle godine u županiju doselilo 1.400 stanovnika, a odselilo 1.632 što znači da smo u minusu od 232 ljudi. Najveći dio odlazi na gradove, ponajviše Bjelovar u kojem se lani odlučilo skućiti 1.034 ljudi, a petama vjetra dalo je njih 951 što znači da je 83 ljudi više došlo nego što je otišlo. U plusu što se doseljavanja i odseljavanja tiče je i Čazma dok su Daruvar, Garešnica i Grubišno Polje mjesta iz kojih je više onih koji su odlučili sreću potražiti drugdje.

Općine uglavnom u emigracijsko-imigracijskom minusu

Očekivano je da u gradovima ima više fluktuacije stanovništva, ali na njega nisu imune ni općine pri čemu je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji očekivano više onih s više emigranata nego imigranata. Najviše iseljenih i doseljenih ima Rovišće što je s obzirom na veličinu općine i očekivano, lani je u tu općinu koja prema posljednjem popisu stanovništva ima 4.240 stanovnika doselila 121 osoba, a odselile su 173. Slijede Nova Rača sa 73 doseljenih i 116 odseljenih i Kapela sa 100 onih koji su došli i 95 onih koji su toj bilogorskoj općini odlučili reći ‘zbogom’. No, zanimljiviji su podaci o tome kolika je razlika između odseljenih i doseljenih, a i tu prvo mjesto drži Rovišće s minusom od 52 ljudi. Slijedi ga Nova Rača u kojoj je samo lani 43 ljudi više odselilo nego doselilo. U toj općini od 2,815 stanovnika lani je odselilo 116 ljudi, petero više nego što je u cijelom njenom naselju Orlovac koje prema posljednjem popisu stanovništva ima 111 duša. U samo godinu dana ta je općina dakle izgubila cijelo jedno selo. Puno bolje ne stoji ni primjerice Đulovac, općina s 2.842 stanovnika iz koje je lani kofere spakiralo i otišlo 95 stanovnika, cijelo njeno naselje Vukovije, a doselilo je 66 što znači da Đulovac ima negativnu razliku od 29 žitelja.

Kako preokrenuti trend?

Isti problem muči i Veliki Grđevac, općinu s 2.335 stanovnika iz koje je lani odselilo 78 ljudi, a doselilo njih 38 manje, svoj dom je ondje dakle pronašlo 40 osoba. Razlog zbog kojeg je onih koji odlaze više jednostavan je, ljudi odlaze ondje gdje mogu pronaći posao, a ako se u tom napuštanju sela i punjenju gradova može naći nešto pozitivno onda je to to što u velikogrđevačkom slučaju većina općinskih iseljenika nije na odlasku mahnula i državi, smatra načelnik.

-Ne mogu reći da odlaze u inozemstvo, jako mali broj ljudi je otišao raditi i živjeti negdje van, a svi ostali odlaze u neke gradove. Mladi po završetku školovanja nažalost najčešće ne mogu naći posao u sredini u kojoj žive i traže svoju egzistenciju u gradovima u kojima je puno veća mogućnost zapošljavanja – svjestan je realnosti načelnik Tomislav Pavlečić.

Statistika pokazuje da je od 78 onih koji su odselili iz Velikg Grđevaca 38 ostalo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 23 ih je preselilo u neku drugu županiju, a desetero u neku drugu državu, za ostatak se ne zna kamo su otišli. Ono što Općina može napraviti je stvoriti bolje uvjete za život, pa Veliki Grđevac tako daje stambene potpore mladim obiteljima i to 1.330 eura za rekonstrukciju i 2.000 za kupnju prve nekretnine, sufinancira radne materijale školarcima, sufinancira vrtić, kako u postojećem postoji lista čekanja planiraju sagraditi novi za sto vrtićanaca koji će uključivati i jaslice, a daje i neizostavne potpore novorođenčadi, oko 266 eura s tim da kod većeg broja djece naknada raste za 132,72 eura.

-Svake godine se rodi oko 25 klinaca što je jedan lijepi razred osnovne škole, ove godine smo imali dva puta darivanje za ukupno 19 beba, a za te naknade je do sada izdvojeno nešto više od sedam tisuća eura – navodi Pavlečić.

Bolje uvjete nastoje stvoriti i u Rovišću u kojem izdvajaju 200 eura potpore koju dobije svaka beba, 350 koliko dobije svaki student, ali i sufinanciranje vrtića, potpore školarcima, božićnice i uskrsnice za umirovljenike, 34 tisuće eura potpora za turizam, 47 tisuća za poljoprivredu.

Pozitivni primjeri

Unatoč tome što velika većina bjelovarsko-bilogorskih općina prati negativan trend ima i iznimaka, pa je tako lani više ljudi doselilo nego što je odselilo u Hercegovac, Kapelu, Severin, Sirač, Štefanje i Veliko Trojstvo. Rekorder je pri tome Hercegovac, općina koja prema posljednjem popisu stanovništva ima 1.935 stanovnika i u koju je lani doselilo 70 ljudi, a odselilo njih 55 što znači da su u plusu od 15 stanovnika. Svaki pomak veseli, a hercegovčanski je rezultat višegodišnjeg rada koji sada dolazi na naplatu, siguran je načelnik.

-Konačno rezultate daju mjere koje smo davno prije uveli. To je mjera stambene potpore za mlade obitelji i mogu reći da u samom mjestu Hercegovac gotovo da i nema kuća za prodaju i sada se pomalo kupuje u okolnim naseljima. Hercegovac je uz to odlično prometno povezan, naša općina je sasvim solidno urbano uređena, velik je broj udruga koje obogaćuju život stanovništva, vrtić je pun i prije nekoliko dana smo uredili prostor za još jednu novu grupu, a za one koji ne idu u vrtić u Hercegovac već u Garešnicu Općina financira razliku cijene – navodi prednosti života u toj moslavačkoj općini načelnik Boro Bašljan.

Jednog, ali vrijednog stanovnika više koji je lani doselio nego odselio ima Sirač. U tu je općinu lani doselilo 75 ljudi, a otišlo ih je 74. Općina je to koja je gospodarski jedna od razvijenijih i koja je ugodna za život, ističe načelnik Igor Supan.

-Sirač je sredina okružena zelenilom, čisti je zrak, ima mladih. I ja sam primjerice studirao u Osijeku i Rijeci, ali sam ostao u Siraču i ima nas dosta koji smo ostali i ulažemo u obiteljske kuće – kaže Supan i dodaje kako i Općina pomaže mladima pri kupnji i uređenju prve nekretnine, a zbog većeg interesa ove su godine ukupan iznos za to s planiranih 20 tisuća povećali na 60 tisuća eura.