Grad koji je prije dvije godine upogonio reciklažno dvorište, danas je na vrhu po količini odvojeno prikupljenog otpada

Prema količini odvojeno prikupljenog otpada, Grubišno Polje je prije dvije godine sa stopom od tek 4,7 posto, u Hrvatskoj stajalo na samom dnu ljestvice, da bi već u prošloj godini doživio snažan skok povećanja za 41,6 posto. Prema analizi statističkih podataka Ministarstva zaštite okoliša, Grad Grubišno Polje pokazao je znatan napredak te u kategoriji lokalnih samouprava postao rekorder, a stao je i na čelo ljestvice najboljih gradova i to u svim kategorijama, od malih, preko srednjih, sve do velikih.

Postavljanje preduvjeta

– Do 2022. nismo imali značajnije uvjete odvajanja otpada. Pokrivali smo svega tri naselja, a od prošle godine obuhvaćamo cijelo područje Grubišnog Polja. Postojećim kantama za odvajanje otpada, dodali smo i plave kante za papir i karton, čime smo ispunili osnovne preduvjete za odvajanje otpada. Početkom svibnja 2022., s radom je krenulo i reciklažno dvorište, u sklopu kojeg su hala i mala sortirnica s prešom. Smeće koje praznimo iz posuda odmah sortiramo, od čega dobivamo frakcije za daljnju distribuciju. Smatram da smo zbog toga naglo povećali stopu, koja je zadovoljavajuća, ali bi ipak trebala premašiti 60 posto. U ovoj godini također očekujemo dobre rezultate, pojašnjava Ivica Ahac, direktor Komunalca Grubišno Polje.

Nacionalni rezultati 

Podsjetimo kako se Hrvatska nakon uvođenja odvajanja otpada, prema direktivi Europske unije do kraja 2022. obvezala premašiti stopu od 60 posto. Na razini države, stopa je u prošloj godini iznosila 48 posto, dok je prosječna stopa odvojeno prikupljenog otpada na razini gradova svega 25,6 posto.

– Mi smo ruralna sredina s puno kuća, okućnica, vrtova. Ljudima koji sami zbrinjavaju biorazgradivi otpad, omogućili smo 15 posto popusta na cijenu odvoza otpada. Uz pomoć Grada Grubišno Polje i Fonda za zaštitu okoliša, Komunalac je nabavio vrtne kompostere. Kada se razgradi, prikupljeni bio otpad korisnici dalje koriste u svojim vrtovima i voćnjacima. Kada bismo mogli uračunati i tu količinu otpada, Grubišno Polje bi zasigurno premašilo 60 posto. Nažalost, bio otpad ne možemo prikazati u aplikaciji putem koje prikupljene količine odvojenog otpada prijavljujemo Fondu za zaštitu okoliša. Rečeno nam je da bi taj segment aplikacije ubrzo trebao biti u funkciji, poručuje direktor Ahac.

Uloga građana 

Dodajmo kako su Križevci, Krk, Ludbreg, Slavonski Brod, Mursko Središće, Buzet, Osijek, Koprivnica i Prelog jedini hrvatski gradovi koji su u 2023. godini uspjeli ostvariti stopu odvojeno prikupljenog otpada, veću od 50 posto.

– Našim dobrim rezultatima najviše je doprinijela izgradnja reciklažnog dvorišta i sortirnice. Trenutni problem predstavlja građevinski otpad, pa u skorije vrijeme namjeravamo kupiti drobilice koje će nam koristiti i za usitnjavanje drvnog i plastičnog otpada. Po pitanju ekološke osviještenosti napredujemo, ali sporo. Nažalost, u žutim kantama nerijetko pronalazimo kanistere od motornog ulja, pesticida, korištene pelene. Uz svaki projekt, redovito smo dijelili edukativne letke, na kojima točno piše koja vrsta otpada ide u koju kantu. Dakle, potrebno je samo malo više pročitati, informirati se i držati pravila, poručuje Ivica Ahac, dodavši kako su na području Grubišnog Polja sanirani svi divlji deponiji te na krizne lokacije postavljene nadzorne kamere.