U bjelovarskoj bolnici udvostručen broj srčanih udara, najmlađi pacijent ima tek 26 godina

Bolesti kardiovaskularnog sustava vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj, godišnje od njih umre oko 20 tisuća osoba. Situacija nije bajna niti u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji, što nam potvrđuje i razgovor s voditeljicom Odjela kardiologije i nefrologije bjelovarske Opće bolnice Ivanom Petrović Juren.

-Nažalost, što se tiče kardiovaskularnih bolesti, bojim se da prednjačimo u Republici Hrvatskoj što se tiče pobola i mortaliteta. S obzirom na populaciju kakvu imamo u županiji i na životne navike ljudi, nekako nas to baš i ne čudi – poručila je Juren.

Sjedilački način života, loše prehrambene navike, pušenje i tjelesna neaktivnost samo su neki od uzroka kardiovaskularnih bolesti, a jedna od najčešćih i najopasnijih oblika jest srčani udar, odnosno akutni infarkt miokarda.

-Što se tiče pobola od akutnog infarkta miokarda, te brojke su se nažalost popele, s nekakvih prijašnjih 133 pacijenata godišnje na čak do 229 godišnje. Ovisi od mjeseca do mjeseca, imali smo zatišje u godinama nakon Covida, ali to nam se sada sve nažalost vratilo u tim većim brojkama kojima trenutno baratamo – rekla nam je o zabrinjavajućim brojkama voditeljica bjelovarske kardiologije.

Sve mlađi pacijenti

Što zbog stresnog načina života, što zbog loših životnih navika sjedilačkog načina života, oboljeli od kardiovaskularnih bolesti sve su mlađi.

-Ono što nas je počelo zabrinjavati je upravo pojava tih sve mlađih pacijenata. Najmlađi pacijent nam je bio 1998. godište. Kad zovemo Zagreb, oni već više stvarno ne mogu vjerovati koja godišta mi njima upućujemo s akutnim infarktom. To je, sasvim sigurno posljedica tog životnog stila, pojavnost je sve veća i očito nešto tu ne štima – kazala je Juren.

Na kardiologiju dolaze sve mlađi pacijenti, a sve ih je više i više. Juren upozorava kako je kardiologija u starom dijelu bolnice, imaju sve više i više posla, a prostor je sve samo ne adekvatan.

Prevencija srčanih bolesti

Kako nam pojašnjava sugovornica, s obzirom na način života koji živimo, od iznimne je važnosti prevencija.

-U svemu tome primarna prevencija odigrala je najveću ulogu jer praktički ne postoji. Imamo i mlađe i starije ljude u godinama koje prije nismo viđali. Zbilja nema pravila, ali zabrinjava nas što je sve ranija životna dob pogođena tim kardiovaskularnim rizikom – ističe Juren.

Zbog sjedilačkog načina života i već općeprihvaćenih prehrambenih navika, primarnu prevenciju teško je provoditi.

-Činjenica je da preko puta svih osnovnih i srednjih škola su pekare u kojima se djeca snabdijevaju. Mnoštvo je faktora na koje svakako treba djelovati. Naši su pacijenti nažalost takvi da će radije uzimati šaku tableta nego djelovati na neke rizične čimbenike na koje mogu utjecati jer to je ono najteže, najteže je promijeniti stil života – poručuje bjelovarska kardiologinja.

Rezultatima pridonose i maleni koraci

-Drastične mjere najčešće nemaju rezultate jer odmah u startu su demotivirajuće. Sitni, mali koraci za prvu ruku su dovoljni – savjetuje naša sugovornica.

Hodanje kao aktivnost često se podcjenjuje, hodati na neka mjesta na koja se vozimo automobilom dobar je korak ka poboljšanju zdravlja srca.

-Djecu ne treba voziti svugdje, sve što je nadomak ruke do toga se trebaju kretati i pješačiti. Isto tako i odrasli, pješačiti, boraviti u prirodi, ali s obzirom da smo prikovani za ekrane i sjedilački način života, to je sve teže – o sitnim koracima nam je rekla sugovornica.

Voditeljica bjelovarskog Odjela kardiologije i nefrologije Ivana Petrović Juren savjetuje da što prije napravimo taj prvi, maleni korak ka zdravijem životu.

-Samo mali korak i rezultati će se dugoročno vidjeti. Ništa drastično, ali svatko u svom životu može pronaći barem jedan mali segment na koji se može utjecati i na taj način poboljšati zdravlje – zaključila je sugovornica.